Speleologija

Speleologija

Za razliku od Velebita u Istri su spilje već «istražene», no to ne znači da nisu zanimljive. Istarske su jame tople, s puno ukrasa i dosta zahtjevne pa je dobro imati iskusnog vodiča kada se kreće u upoznavanje istarskih spilja i jama.
Podzemne dvorane, jezera, potoci, grotla, vrtložni lonci, pukotine i okamine oduševit će svakog posjetitelja. U istarskim spiljama i jamama osim prirodnih ljepota nalazi se i raznovrsni životinjski i biljni svjet (ribe, žabe, puhovi, račići, šišmiši), a najzanimljivija je čovječja ribica, endemska vrsta koja živi samo u ovim kraškim područjima.
Svjetski poznata istarska jama postala je Pazinska jama koju je proslavio Jules Verne opisivši je u romanu 'Mathias Sandorf'. Dosad je poznato oko 1.500 jama, a svake godine otkriva se desetak novih. 
Ćićarija na sjeveru Istre je zasebna kraška cjelina i tu se nalazi najdublja istarska jama, ponor Rašpor, dubok 361 metar.
Kod gradića Roča su ponori Krkuž i Gragorinčići. Najduža spilja u flišu je Piskovica u središnjem dijelu poluotoka, duga 1.036 metara. U blizini se nalazi i Marfanska jama duboka 273 metra koja je sa svojih 2.045 metara istraženih kanala ujedno i najduža u Istri.
Najveća dvorana krasi Batlušku jamu, dužine i širine 200, odnosno 150 metara i visine 60 metara. 
Sjeverozapadni krajevi posebni su po nizu ponora u pojasu kontakta flišnih naslaga i vapnenca. Vrlo je slikovit ponor kod Šterne dubok 231 metar, a posebno je lijep u kišnom razdoblju kad se stvara predivan slap koji u dnu vrtače, prije poniranja stvara slikovito jezerce. U blizini je i stari napušteni mlin. Posebno je zanimljiv kraški pojas zapadne Istre prekriven crvenicom pa su ovdje sige i kristali u podzemlju često izrazito crveni.
Osim jama, i spilje su vrlo interesantni speleološki lokaliteti. Zbog svoje pristupačnosti boravak čovjeka i životinja u njima seže u daleku prošlost tako da su mnoge od njih danas zanimljiva arheološka i paleontološka nalazišta: Šandalja, Vergotinova, Romualdova, Trogrla… samo su neke od njih.