Park Maksimir, oaza mira

Park Maksimir, oaza mira

Jedna od najomiljenijih zelenih oaza Zagrepčanki i Zagrepčana najveći je gradski park Maksimir koji je obilježio 220 godina od osnutka. Park je utemeljen krajem 18. stoljeća u gustoj stoljetnoj šumi, zaslugom biskupa i velikog ljubitelja prirode Maksimilijana plemenitog Vrhovca, u čiju je čast park dobio i ime. 

Zagrebački biskup započeo je radove 1787. godine, na lovištu zagrebačkih biskupa, želeći urediti park u klasicističkom, francuskom stilu, s cvjetnjacima, paviljonima, ružičnjacima, staklenicima. Park je djelomično uređen i svečano otvoren za građanstvo 1794. godine. Nadbiskup zagrebački,
kardinal Juraj Haulik, krajnji tvorac parka, napustio je ideju francuskog parka i početkom 19. stoljeća uredio Maksimir u stilu engleskog romantičarskog perivoja - prirodne, raskošne park-šume. Na 316 hektara uređene su livade i proplanci, staze i puteljci, regulirani potoci te oblikovano pet umjetnih jezera. Izgrađena su impozantna ulazna vrata, paviljoni, biskupska ljetna rezidencija, vidikovac, postavljene ukrasne skulpture, posađene tematske cjeline. 

Jedan od najprepoznatljivijih simbola parka je Vidikovac, središnja građevina sagrađena na proplanku 1843. godine kada je park i dovršen te predan građanima Zagreba na uporabu. Vidikovac je zamišljen kao dvokatni toranj okružen dvjema terasama na kojima se danas može popiti piće ili uživati u pogledu na park.

Godine 1842., prema uzoru na tadašnje moderne ljetnikovce, izgrađena je Švicarska kuća, rustikalna drvena građevina s kamenim prizemljem. Nekada je to bila lugareva kuća, a danas je u njoj uređen mali bistro. 

Godine 1925. izgrađeni su Zoološki vrt i spomen humak - mogila u spomen tisućugodišnjice hrvatskog kraljevstva. Taj spomenik je nastao donošenjem zemlje sa 155 mjesta važnih kulturnih i političkih događaja diljem Hrvatske. 

Najsjeverniji dio parka je divlji, tu se prostire gusta, iskonska šuma. Park Maksimir zaštićen je 1948. godine kao prirodna rijetkost, a 1964. godine proglašen je spomenikom parkovne arhitekture i zaštićenim kulturnim dobrom. Sklad njegovih sunčanih livada, raskošnih krošnji stabala, jezeraca s bijelim labudovima te duge vijugave pješačke i biciklističke staze, privlače ljubitelje botanike i promatrače ptica, ali najviše obične ljude, šetače koji traže mir i predah od svakodnevice. 

Danas je park Maksimir idealno mjesto gdje se na pet minuta od centra grada možete barem na trenutak skloniti od gradske vreve i uživati u odmoru i rekreaciji. Brojne su mogućnosti koje park u tom pogledu pruža svojim posjetiteljima, kao što su šetnja po uređenim stazama parka, nordijsko hodanje, trčanje, vožnja biciklom, veslanje čamcima na Trećem jezeru, a za rekreaciju najmlađih posjetitelja tu su i dva moderno uređena dječja igrališta.

Park Maksimir je Zagrebu kao Bois de Boulogne Parizu, Tiergarten Berlinu ili Regents Park Londonu.