Spomenik miru | Dobrodošli na službene stranice Hrvatske turističke zajednice!


Spomenik miru
Antun Augustinčić

ADD TO MY TRIP

Spomenik miru

Hrvatska kulturna i umjetnička baština prisutna u miljama udaljenom New Yorku

Snažna i globalno značajna riječ mir, sadržana je u nazivu skulpture hrvatskog kipara Antuna Augustinčića, postavljenoj u parku zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku (SAD).

 

Skulptura „Spomenik miru“ izrađena je i postavljana u parku zgrade UN-a u New Yorku još 1954. godine, a povodom obilježavanja 25 godina primanja Hrvatske u članstvo Ujedinjenih naroda skulptura dobiva svoj novi sjaj obnovom financiranom od strane Republike Hrvatske, 2017. godine.

 

Spomenik miru, Antun Augustinčić

 

„Spomenik miru“, kipar Antun Augustinčić i mramor s otoka Brača, dobili su svoje mjesto u povijesnom govoru prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, održanom prigodom primanja Republike Hrvatske u Ujedinjene narode, 1992. godine.

Citat govora:“Hrvatski narod može biti ponosan na svoj udjel u duhovnoj i tvarnoj kulturnoj baštini čovječanstva. Uzgred nije slučajno što je njezin mali dio nazočan i ovdje. Ulaz kojim prolazimo u dvoranu glavne skupštine Ujedinjenih naroda napravljen je od mramora s hrvatskog otoka Brača. U mojoj se domovini taj kamen smatra simbolom hrvatske opstojnosti. U njemu su se ogledali, tijekom mnogih stoljeća, svojim umjetničkim djelima, najveći hrvatski kipari, a među njima i Antun Augustinčić čija se konjanička figura, "Spomenik miru", nalazi u parku ove iste palače Ujedinjenih naroda.

 

Prekrasan, monumentalni spomenik čini 5,5 metara visoka brončana skulptura žene koja jaši na konju s maslinovom grančicom u jednoj i globusom u drugoj ruci; plašt koji joj vijori na leđima te konj u pokretu sugeriraju snažno usmjerenje prema naprijed, odnosno simbolično vođenje naroda svijeta ka miru. Postavljena je na deset metara visoko postolje, izrađeno od mramora s hrvatskog otoka Brača.

 

Spomenik miru, Antun Augustinčić

 

„Spomenik miru“ rad je jednog od najvećih hrvatskih kipara 20. stoljeća, Antuna Augustinčića. Uz Ivana Meštrovića i Franu Kršinića, Augustinčić je svakako najznačajniji hrvatski kipar svoga doba, a njegov osobni likovni izraz pozicionira se između Meštrovićeve monumentalnosti i Kršinićeva lirizma.

 

Antun Augustinčić (Klanjec, Hrvatsko zagorje 1900. –  Zagreb 1979.), hrvatski kipar, profesor, dekan, rektor i akademik, čovjek koji je svoju nenadmašnu prepoznatljivost izgradio afirmacijom u svijetu vrhunskih majstora konjaničkih skulptura i javnih spomenika.

 

Od 1918. godine studira kiparstvo na Visokoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu kod Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša Mihanovića, a kada je ona 1922. godine pretvorena u Kraljevsku akademiju za umjetnost i obrt, nastavlja studij kod slavnog Ivana Meštrovića.

 

Spomenik miru, Antun Augustinčić

 

Nakon što je 1924. godine diplomirao, kao stipendist francuske vlade odlazi u Pariz gdje studira na Ecole des Arts decoratifs i na Academie des Beaux-Arts u klasi J. A. Injalberta. U Parizu izlaže u Salonu francuskih umjetnika i Salonu neovisnih. Upravo tamo upoznaje se s kiparstvom A. Rodina i E. A. Bourdellea koje ga oslobađa akademskog načina oblikovanja. Donatello, Michelangelo i Bourdelle, po vlastitom priznanju, Augustinčiću su dugogodišnji “duhovni očevi” čiji je opus i novo shvaćanje realizma vidljivo u svim njegovim radovima. Godine 1926. vraća se u Zagreb. Jedan je od utemeljitelja likovne grupe Zemlja (Zagreb, 1929.), a 1933. istupa iz nje zbog idejnih razilaženja. Od 1949. vodio je majstorsku radionicu za kiparstvo, u kojoj su se usavršavali mnogobrojni hrvatski kipari.  Antologijskim psihološkim portretima ubraja se među najvažnije predstavnike hrvatskog psiholološkog portretnoga kiparstva. U bronci, gipsu i kararskome mramoru, u punome volumenu ili visokome reljefu modelirao je putena ženska torza.

 

Antun Augustinčić

 

Tijekom života, Augustinčić izlaže na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u mnogim gradovima širom svijeta. Svojim sudjelovanjem i ostvarenjem pobjeda na brojnim javnim natječajima za spomenike širom svijeta, stječe ugled koji će ga uključiti u kolektivnu svijest kao majstora spomenika, posebno onih konjaničkih.

 

Augustinčić je dobitnik mnogih domaćih i međunarodnih priznanja, a većinu svojih djela darovao je rodnom Klanjcu u kojem je 1976. godine otvorena Galerija Antuna Augustinčića