Čarobna pulska noć u kojoj je izgrađena Arena

Čarobna pulska noć u kojoj je izgrađena Arena

Pulska Arena ili amfiteatar jedna je od najprepoznatljivijih hrvatskih turističkih razglednica. Smještena na malom brijegu, gotovo pokraj mora, šesti je rimski amfiteatar po veličini u svijetu te najveći i najočuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj. Rijetki povijesni podaci kažu kako je njezina gradnja započela u doba cara Augusta tijekom 1. stoljeća, a dodatno je proširena i završena za vladavine Flavijevaca.

Ivo Biočina

Prema jednoj priči dao ju je sagraditi car Vespazijan opijen ljepotom svoje ljubavnice – zanosne Puljanke Antonije Cenide. No Istrom već stoljećima kruži i legenda kako je njihova monumentalna ljepotica djelo nadnaravnih bića.

Kako su vile izgradile najljepšu pozornicu na svijetu

U davno doba, daleko prije Rimljana, pitomom su Istrom letjele vile, tankoćutne i gotovo nedostižno lijepe. Po noći su veselo i razigrano plesale po čarobnim livadama i brežuljcima, a danju su se sakrivale od ljudi. S obzirom na to da su to bile vile graditeljice, jedne su noći došle na ideju o gradnji svojeg grada. Marljivo su nosile kamenje s planine Učke dok im se znoj cijedio s mjesečinom obasjanih čela.

 

Pažljivo slažući kamenje u krug vile su red po red zidale impozantnu građevinu, žureći se dovršiti posao prije izlaska sunca. Kada su prvi pijetli zakukurikali, vile su se kao prava noćna stvorenja sakrile od ljudi u svoja tajna skrovišta.

Za njima je ostalo razasuto kamenje od Učke do mora koje su u panici ostavile da ih ljudi ne vide, a pulska je Arena ostala nedovršena, bez krova.

Zadivljeni narod njezino je nastajanje mogao objasniti jedino kao rad tajanstvenih sila pa je tako amfiteatar u Puli poznat i kao Divić-grad (staroslavenska riječ za čudo bila je divić).

Danas je Arena mjesto održavanja spektakularnih koncerata najvećih svjetskih glazbenih zvijezda koje imaju priliku pjevati na najljepšoj otvorenoj pozornici na svijetu.