Sjeverni dio otoka Paga

Sjeverni dio otoka Paga

Paški sir, paška čipka, paška sol na vrhu su popisa svjetski poznatih zaštitnih znakova Paga. No ima toga još. Ovaj otok, podijeljen između Ličko-senjske i Zadarske županije, prepoznatljiv je i po suhozidima, prirodnim granicama između pašnjaka koje su podizali paški težaci. Sačuvano je oko tisuću kilometara ovih meja, zbog čega se Pag u nacionalnim okvirima smatra među najbogatijim područjima takve izgradnje.

 

Neki drugi kilometri priskrbili su ovom otoku još nekolicinu superlativa. Riječ je o dužini obale, koja iznosi 270 kilometara, što Pag čini otokom s najdužom obalnom linijom na Jadranu i svrstava ga među najrazvedenije otoke u Hrvatskoj. Među brojnim šljunčanim i pješčanim plažama je i megapopularna plaža Zrće, odredište posjetitelja željnih zabave i plesa, koji ovamo dolaze iz najrazličitijih krajeva svijeta. Paški se sir proizvodi iz mlijeka autohtone paške ovce, a posebnost mu daje ljekovito bilje otoka koje se nađe „na meniju” domaćih ovaca. S licencom „Izvorno Hrvatsko” ovaj proizvod predstavlja Pag i Hrvatsku na sajmovima u Europskoj uniji. Istu oznaku nosi i paški baškotin, vrsta tvrdoga slatkog prepečenca koji se spravlja po posebnom samostanskom receptu i koji je nekoć uz bijelu kavu bio važna karika u njegovanju prijateljskih odnosa među Pažanima.

Ivo Bičina
Paška čipka prvi se put spominje u 15. stoljeću, a tradiciju čipkarstva organizirano održavaju koludrice, ali i paške škole.
Rajko Peranić
Za paške solane je zabilježeno da su najstarije na istočnoj jadranskoj obali. Prvi se put spominju u 10. stoljeću.