Top vina u Hrvatskoj

Top vina u Hrvatskoj

Na području hrvatskih vinskih regija sade se brojne internacionalne sorte, ali pažnja se posvećuje i onim autohtonima koje omogućuju razvoj vinskog identiteta Hrvatske.

 

Vrhunska jela najbolje prate vrhunska vina kojih u Hrvatskoj doista ne manjka, a pritom ih vinari proizvode ne samo od popularnih internacionalnih sorti nego i od onih autohtonih, koje privlače sve više pozornosti i koje vrijedi sačuvati od zaborava. Kada je riječ o najpoznatijim sortama koje se sadi i uzgaja u našim krajevima, svaka regija ima barem jednu sortu koju posebno cijeni i od kojih vinari predano rade vina svih cjenovnih kategorija. Evo koje su najpoznatije vinske sorte koje se uzgajaju na hrvatskom tlu.

 

Graševina

Poznata u svijetu još i pod nazivima Welschriesling, laški rizling, talijanski rizling, olasz rizling ili čak grašica, graševina je internacionalna sorta grožđa koju osim u Hrvatskoj uzgajaju i u brojnim drugim zemljama središnje i istočne Europe. Vinari i vinogradari rado je sade jer je rodna i otporna na bolesti, a usto daje i ujednačene prinose iz godine u godinu. Tradicionalno se najviše uzgaja u Slavoniji i Podunavlju, a izvrsno se slaže s masnijim jelima koja obilježavaju slavonsku kuhinju. Kod nas se uzgaja većinom u kutjevačkom vinogorju, kao i na južnim obroncima Papuka i Krndije, a s velikim je uspjehom uzgajaju sve do samog juga Hrvatske i Konavala. Prednost graševine jest što se od nje mogu napraviti razne vrste vina, a to omogućuje vinarima da se igraju s vinskim stilovima, pa se tako na tržištu mogu naći sve od svježih i mineralnih graševina do onih kompleksnih s kasne berbe ili čak izbornih berbi prosušenih bobica i ledenih berbi koji daju slatka i aromatična predikatna vina koja se ispijaju kao aperitiv ili kao pratnja slasticama.

 

Malvazija istarska

Iako je naziv malvazija istarska dobila po najvećem hrvatskom poluotoku i smatra se jednom od autohtonih istarskih vinskih vrsta, točno mjesto njezina podrijetla nije u potpunosti poznato. Ova se vinska sorta uzgaja na području cijele Istre, ali i u susjednoj Sloveniji te Italiji. Bujna je i rodna, a daje većinom grožđe od kojega se rade srednje jaka ili jaka vina s visokim postotkom alkohola, umjerenim kiselinama te aromama cvijeća i voća. Tri su osnovne vrste vina koje nastaju od ove sorte bijelog grožđa bazna malvazija slabije kvalitete namijenjena brzoj potrošnji, svježa malvazija koja nosi oznaku IQ (Istrian Quality), koja je proizvedena od kvalitetnijeg grožđa i traje do tri godine, te odležana malvazija koja izlazi na tržište najranije dvije godine nakon berbe i može trajati više godina.

 

Plavac mali

Plavac mali, poznat i samo kao plavac, ali i plavac mali crni i slično, popularna je autohtona vinska sorta koja podrijetlo vuče iz srednje i južne Dalmacije, gdje je i dalje najzastupljenija u vinogradima. Vinova loza plavca malog najbolje uspijeva na obroncima okrenutima prema jugu, a to su položaji Dingač i Postup na Pelješcu, Sveta Nedjelja, Zavala i Ivan Dolac na Hvaru, kao i Murvica na otoku Braču. Kasno dozrijeva, izvrsno raste na izazovnim terenima i otporan je na bolesti. Plavac mali s položaja Dingač bio je prvo vino koje je dobilo obilježje vrhunskog vina na području današnje Hrvatske, i to još 1961. godine. Plavac mali kao sorta može dati jaka vina visoke razine alkohola, bogata okusima, ali i laganija i voćna vina koja su najčešće i prihvatljivoga cjenovnog ranga.

 

Žlahtina

Žlahtina ili žlajtina autohtona je sorta bijelog grožđa primorskog kraja, a većinom se uzgaja na otoku Krku, i to u Vrbničkom polju, gdje nastaje vrbnička žlahtina, najpoznatije vino ove sorte grožđa koje nosi i zaštitu zemljopisnog podrijetla. Žlahtina se smatra sortom visoke rodnosti, a daje bistro suho vino zlatnožute boje, voćnog mirisa, izražene mineralnosti i blage slanosti, srednje jakosti te pitka i skladna okusa. Osim što se upotrebljava za izradu vina, žlahtina je i ukusno stolno grožđe bogatog mesa i čvršće kožice. Osnovna svojstva vina nastala od ove sorte najbolje se ističu tijekom njegovih prvih dviju godina, što daje naslutiti da žlahtina nije vino koje treba dulje čuvati. Iako se smatra vinom kratkog vijeka, od žlahtine se mogu proizvoditi i pjenušci postupkom vrenja u tankovima.

 

Pošip

Pošip, pošip bijeli, pošipak i pošipica nazivi su za autohtonu sortu bijelog grožđa s otoka Korčule koju se može pronaći još i na Lastovu i Mljetu. Pošip najbolje raste na pjeskovitu tlu i zaštićen od vjetra, a dobro rodi velikim grozdovima koji daju kvalitetno i ukusno vino. Suho vino izraženih aroma kao što su sušene marelice i smokve zlatnožute je boje i ima između 12 i 13 posto alkohola. Vina koja nastaju od pošipa imaju karakterističan miris, povišenu kiselost te predstavljaju izvrsna vina za čuvanje i odležavanje. Inače je riječ o jednoj od najstarijih i najcjenjenijih bijelih sorti grožđa, a veže se uz Korčulu jer se tu uzgaja od davnina. Upravo je vino s korčulanskog položaja Čare 1967. godine postalo prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom, a cijeni ga se još i danas. Štoviše, kao sorta pošip kontinuirano dobiva na važnosti u našim južnim krajevima pa se iz godine u godinu širi i sadi i izvan otoka, u vinogradima koji niču i na drugim mjestima po Dalmaciji.

 

Babić

Babić je autohtona sorta crnog grožđa koja se većinom uzgaja u Dalmaciji, a vina koja nastaju od babića tamna su i gusta, ukusna i iznimno cijenjena. U Hrvatskoj je poznat još i pod nazivima šibenčanac, babica, babičević, roguljanac i pažanin, a sama sorta ima dva raširena varijeteta – babić veliki i babić mali. Babići se razlikuju po veličini grozdova, a vina koja nastaju od malog najčešće sadrže više sladora i alkohola te su punijeg tijela. Srednje velikih okruglih bobica, babić je grožđe tamnoplave boje, a odlikuje ga tanka i meka kožica te sočno meso boba. Među položajima na kojima babić najbolje uspijeva nalaze se Jasenovik, Strana, Kremik, Bucavac i Trovrh oko Primoštena, gdje se babić uzgaja još od samih začetaka vinogradarstva u tom području, a uspijeva i u kaštelanskom vinogorju, u zaleđu Šibenika te na otoku Braču. Babić je vino s višom razinom kiselina, višim postotkom alkohola i izraženijim taninima, što ga čini pogodnim za dugo odležavanje i čuvanje.

 

Frankovka

Frankovka je sorta crnog grožđa koja se u Europi uzgaja već stoljećima, a daje pitko crno vino ugodne kiselosti. Riječ je o sorti koja dobro rodi i od koje se može dobiti vino izvrsne kakvoće, pa joj stoga u posljednjih nekoliko godina raste popularnost. Kod nas je najzastupljenija u kontinentalnoj Hrvatskoj, i to u Slavoniji, Moslavini i na Plešivici, a uzgaja se i u Primorju te Istri, gdje je poznata pod nazivom borgonja. Od frankovki koje se uzgaja u Hrvatskoj, iločka frankovka dobila je priznanje kao vrhunsko vino. Frankovka isprva daje voćnija, lagana i živahna vina, a kako sazrijeva, dobiva na eleganciji te pojedina vina od ove sorte mogu odležavati godinama. Prepoznatljiva je po crvenoj boji rubina, a okus joj opisuju kao voćne arome zrele trešnje i kupine.

 

Traminac

Traminac je sorta grožđa za koju se smatra da potječe iz Italije i tirolskih Alpa, a dijeli se na dvije najčešće varijacije – crveni traminac, koji je naziv dobio po karakterističnoj boji svojih bobica, a daje zlatnožuta i srednje jaka vina koja pripadaju kategoriji polusuhih te poluslatkih vina, te mirisni traminac, od kojeg nastaje vino s intenzivnom aromom ruža i marcipana i pripada kategoriji poluslatkih ili slatkih vina. Uzgoj traminca preporučuje se u Podunavlju, Slavoniji, Moslavini, Prigorju, Plešivici, Pokuplju te Zagorju i Međimurju, a u Hrvatskoj je posebno poznat onaj iločki, koji se točio čak i na britanskim kraljevskim svečanostima. Traminac često otpisuju zbog njegove izrazite mirisnosti, a obilježava ga visoki udio alkohola i niska razina kiselina, zbog čega njegova karakteristična slatkoća posebno dolazi do izražaja.

 

Rajnski rizling

Rajnski rizling bijela je vinska sorta iz doline rijeke Rajne u Njemačkoj koja raste na sjevernim vinogorjima Europe. Riječ je o kasnoj sorti koja daje najbolje rezultate ako polako dozrijeva, što grožđu omogućava da nakupi potrebne šećere, no istodobno zadrži kiseline, a daje vina voćnog i cvjetnog mirisa, koje upravo zbog toga obilježavaju više razine kiselosti. Rajnski rizling uzgajaju u sjeverozapadnoj i sjeveroistočnoj Hrvatskoj, a cijela kontinentalna Hrvatska ima potencijal za uzgoj ove internacionalne sorte. Od rajnskog rizlinga hrvatski vinari proizvode kvalitetna i vrhunska vina, i to pogotovo u Kutjevu, Feričancima, na Plešivici i u Međimurju, gdje ovoj vrsti rizlinga odgovaraju klimatski uvjeti.

 

Chardonnay

Chardonnay je popularna sorta bijelog grožđa koja svoje podrijetlo vuče iz Burgundije u Francuskoj i kroz vrijeme se raširila po svijetu. Kod nas je vinogradari uzgajaju u sjeverozapadnoj i sjeveroistočnoj Hrvatskoj, ali i u Istri i Hrvatskom primorju. Svoju popularnost chardonnay duguje svojim uravnoteženim prinosima, kao i neutralnosti okusa koja vinarima omogućuje da se njime koriste za proizvodnju različitih vinskih stilova. Naime, na uzgoj chardonnaya znatno utječu klima, tlo i položaj samog vinograda, pa tako grožđe na sebe preuzima što mu nudi okružje, odnosno terroir u kojem raste. Iako se većinom upotrebljava kako osnova za proizvodnju osvježavajućih vina s naglaskom na voćnim aromama, chardonnay je još jedna sorta koja daje vina pogodna za proizvodnju pjenušaca.