Središnja Hrvatska

Središnja Hrvatska

Poznata je po tradicionalnom kravljem siru iz Podravine, salamama, kremšnitama kao i vinima, bermetu iz Samobora te graševini i pinotu bijelom. Dopustite da vas oduševe okusi tradicionalnih zagorskih specijaliteta kao što je hajdina kaša, kolač kukuruzna zlevka ili tipičan zagorski specijalitet, purica s mlincima.

Kulinarska rustika bez premca

Središnja Hrvatska regija je koja na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu sa Slovenijom, na istoku s Bosnom i Hercegovinom, a na jugu se približava Jadranskom moru. Zemljopisne koordinate odražavaju splet etničkih utjecaja na kojima su nastali kuharski obrasci malih regija: zagorske, prigorske, međimurske, banijske i na južnome rubu ličke i goranske. Dijalekti hrvatskog jezika koji se govore na tim prostorima ponekad toliko variraju da se strancu učini da se radi o različitim jezicima. Isto vrijedi i za recepte koji pokrivaju sve bogatstvo građanskih, pučkih i seljačkih kuhinja.

 

U pastirskim predjelima na jugu klastera kuhinja se temelji na jednostavnim jelima kao što je palenta odnosno pura, koja se satima kuhala na ognjištu da bi se na kraju začinila kiselim mlijekom, mladim sirom ili maslacem. Ta jela donedavno su smatrana sirotinjskima, no danas je ta kulinarska rustika na najvišoj cijeni.

 

Od tih pastoralnih ugođaja na jugu klastera ugođaj se potpuno mijenja na sjeveru, na primjer u Varaždinu. Taj barokni grad i danas čuva, održava i kuha po receptima visoke građanske kuhinje baroknoga doba, vidljive primjerice u pripremi divljači koja se služi uz brižno elaborirane umake. Dvorci i pastirske kolibe razmeđa su, opreke i jedinstvo kulturnog nasljeđa, ali i mjesta u kojima danas posluju slikoviti restorani.

Gastronomske

Regije

Croatia Feeds