Pošip

Pošip

Pošip, pošip bijeli, pošipak i pošipica nazivi su za autohtonu sortu bijelog grožđa s otoka Korčule koju se može pronaći još i na Lastovu i Mljetu, dok se uzgoj ove sorte općenito preporučuje u cijeloj Dalmaciji. Pošip najbolje raste na pjeskovitu tlu i zaštićen od vjetra, a dobro rodi s velikim grozdovima koji daju kvalitetno i ukusno vino. Suho vino izraženih aroma kao što su sušene marelice i smokve zlatnožute je boje i ima između 12 i 13 posto alkohola. Vina koja nastaju od pošipa imaju karakterističan miris, povišenu kiselost te predstavljaju izvrsna vina za čuvanje i odležavanje.

 

Prema legendi, pošip je slučajno pronađena samonikla vinova loza, a znanstvena istraživanja pokazala su da je najvjerojatnije nastao spontanim križanjem dviju korčulanskih sorti, bratovine i blatske zlatarice. Smatra se da je nazivu ove sorte grožđa kumovao izdužen i ušiljen oblik njenih bobica koje je Korčulane podsjetio na šiljati vrh ratarske alatke u narodu zvan „šip”. Inače je riječ o jednoj od najstarijih i najcjenjenijih bijelih sorti grožđa, a veže se uz Korčulu jer se tu uzgaja od davnina. Upravo je vino s korčulanskog položaja Čare 1967. godine postalo prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom, a cijeni ga se i danas. Štoviše, kao sorta pošip kontinuirano dobiva na važnosti u našim južnim krajevima pa se iz godine u godinu širi i sadi i izvan otoka, s vinogradima koji niču i na drugim mjestima po Dalmaciji.

 

Od ove se sorte mogu raditi svježa vina koja odležavaju u hrastovim bačvama, ali i poluslatka vina koja će zadovoljiti sve sladokusce. Pošip možete poslužiti uz bijelu ribu sa žara, sitnu plavu ribu pripremljenu na roštilju ili pak riječnu ribu iz mulja, ali i uz školjke na buzaru te jastoga i hlapa u brojnim ukusnim jelima.