Maraština

Maraština

Maraština koja se većinom uzgaja u Dalmaciji omogućuje vinarima proizvodnju vina raznih stilova, od klasičnih suhih bijelih vina preko prošeka pa sve do onih narančastih.

 

Maraština je bijela vinska sorta koja je na Korčuli poznata još i kao rukatac. Iako se njezin uzgoj preporučuje na području cijele primorske Hrvatske, ova je sorta za sada većinom raširena po Dalmaciji, i to po okolici Šibenika, na Pelješcu i većini hrvatskih otoka. Maraštinu se može pronaći i u drugim mediteranskim zemljama poput Italije ili pak Grčke, a stručnjaci su dokazali da je ustvari riječ o sorti malvasia lunga odnosno malvasia del Chianti, što ukazuje na to da maraština zapravo nije autohtona sorta s naših krajeva. U jednom trenutku upravo je maraština bila najraširenija bijela sorta u Dalmaciji, što je titula koju danas nosi pošip, vinska sorta od koje se radi kvalitetno i vrhunsko vino popularno kod potrošača.

 

Od maraštine vinari danas pokušavaju dobiti raznovrsne stilove vina pa se tako od njezina grožđa proizvode vina na klasični način, ali i sve zanimljivija narančasta vina, i to procesom maceracije. Grožđe maraštine slatko je kada sazre, a njezine bobice imaju čvršću kožicu pa je vinari često ostavljaju da se suši na vjetru kako bi potom od nje radili aromatični prošek. Štoviše, smatra se da je upravo maraština, uz malvasiju dubrovačku, najbolja sorta za proizvodnju tog cijenjenog desertnog vina. Sama je sorta zahtjevnija za uzgoj pa su se vina koja od nje nastaju ispijala u svečanim prilikama, neovisno o tome je li bila riječ o suhim vinima ili baš prošeku.

 

Kada je hrana u pitanju, macerirana vina od maraštine odlično se sljubljuju s plavom sitnom ribom s roštilja, dobro će pristajati i uz školjke na buzaru, ali i lagana jela s tjesteninom. Maraština se poslužuje i uz jela od bijelog mesa, a servira se na temperaturi od 10 Celzijevih stupnjeva.