Jakobove kapice

Jakobove kapice

Jakobove ili Jakovljeve kapice, znane još i kao St. Jacques, kapesante, kapešante, čančule, klapunice, lepeze i slično, mediteranske su školjke koje skrivaju meko i ukusno meso, pripremano kao pravi specijalitet u vrhunskim restoranima diljem svijeta, pa tako i duž Jadrana. Zapadna obala Istre posebno je bogata ovim školjkašima pa su česta pojava na menijima istarskih restorana i konoba. Sama školjka svoje je ime dobila po svetom Jakovu, jednom od dvanaest Isusovih apostola, a hodočasnici kršćanske vjere upotrebljavali su je i kao simbol tog sveca.

 

Jakobove su kapice školjke lepezastog oblika koje dostižu veličinu i do 15 centimetara. Nisu vezane za tlo kao većina drugih školjkaša, već s pomoću snažnog mišića kojim se školjka otvara i zatvara mogu plivati te stoga najčešće obitavaju u većim dubinama, skrivene u pijesku i mulju. Upravo je snažan mišić u središtu ove školjke jestiv, ali se ne jede sirov, dok se oklop školjke često zna upotrebljavati kao alatka za čišćenje ribe. Budući da ih nije tako lako pronaći i uloviti, a pritom još i sporo rastu, Jakobove kapice cijenjena su delikatesa koju, osim nježnog mesa, obilježava i veća cijena od prosjeka. Zato se kod kupovine ove školjke mora obratiti pozornost da joj meso bude suho, čvrsto i ima miris mora.

 

Jedan je od posebno popularnih načina pripreme mesa ove školjke pečenje na žaru uz dodatak maslinova ulja. S obzirom na to da je riječ o osjetljivu mesu, važno je da ga se pažljivo priprema kako bi zadržalo svoj karakteristični okus. Mnogi Jakobove kapice pripremaju u samoj školjci, posute sirom i kratko zapečene u pećnici, tek toliko da se sir otopi i stvori slasni nadjev. Zbog svoje veličine, Jakobove kapice često se poslužuju kao predjelo, no pripremljene u umaku mogu biti dio ukusnog i aromatičnog jela s tjesteninom posluženog za lagani ručak na sunčani ljetni dan.