Debit

Debit

Danas debit kao vinsku sortu bijelog grožđa smatraju autohtonom dalmatinskom sortom, iako vjerojatno potječe iz Italije, a vina koja nastaju od njegova grožđa uravnotežena su i pitka.

 

Iako debit danas smatramo autohtonom vinskom sortom sjeverne Dalmacije, zapravo se pretpostavlja se da sorta bijelog grožđa koje je kod nas poznato pod ovim nazivom potječe iz Italije, i to iz okolice Barija. Kod nas ga najviše uzgajaju vinari u Dalmaciji, gdje je jedna od najzastupljenijih bijelih sorti, a nazivaju ga još i puljižanac, bjelina, pagadebit i slično. Posebno su istaknuti položaji na kojima se debit uzgaja Prominsko i Drniško vinogorje, na kojima je upravo debit glavna sorta, a sade ga često zajedno s vinskim sortama plavinom i lasinom, i to osobito u šibenskom zaleđu i u okolici Skradina.

 

Nekada je upravo debit bio sorta od koje su se radila iznimno cijenjena dalmatinska vina koja se izvozilo u inozemstvo. Nakon velike popularnosti prije stotinjak godina, debit je doživio turbulentna vremena tijekom kojih se kvaliteta vina od ove sorte znatno srozala, da bi tek sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća ponovno počeo njegov polagani uzlet koji je doveo do svjetskih nagrada za neke od etiketa hrvatskih vinara.

 

Grožđe ove vinske sorte kasno dozrijeva, što znači da za vrijeme još uvijek vrućih mjeseci na početku jeseni uspije nakupiti šećera u bobicama, a razvija i kiseline. Vina koja nastaju od debita uravnotežena su i pitka, a predstavlja i odličnu sortu za izradu pjenušavih vina. Od debita se većinom rade suha vina blage kiselosti, lagana i lepršava, a sorta ima i veliki potencijal za proizvodnju desertnih vina. Vina od ove sorte najčešće imaju do 12 posto alkohola. Zlatnožute boje, debit je vino koje se može poslužiti uz mladu janjetinu, kuhanu bijelu ribu, kozice i škampe na žaru ili, ako je svježi debit u pitanju, uz jela s pilećim prsima.