Važno je znati

Speleologija

Za zemljino podzemlje se vežu pojmovi nepoznato, mistično, opasno i zahtjevno, pa ne čudi da se istraživanjem špilja, jama, ponora i drugih podzemnih krških fenomena bavi vrlo specifična ljudska djelatnost – speleologija. Iznimna složenost speleoloških objekata zahtijeva posebne tehnike i obučenost timova speleologa, a njihove aktivnost u dubokim jamama i složenim špiljama može se opisati nekom vrstom podzemnog alpinizma.

 

Možda se činimo snažnim bićima, ali ljudski organizam teško može dugo preživjeti i na površini Zemlje bez odgovarajuće odjeće i obuće, a još manje bi to mogao u hladnim i mračnim prostorima speloobjekata. Zato su speleolozi posebno opremljeni, a oprema je različita, ovisno o karakteristikama objekata i dužini boravka u njima. Osnovno što speleolog mora imati je rasvjeta, a odjeća mora biti dovoljno čvrsta i topla, nepropusna za vodu i vlagu, a opet lagana da ne sputava kretanje, pogotovo puzanje, provlačenje, penjanje i sl. Za spuštanje niz okomite kanale koristi se specijalno uže statičke konstrukcije koje može izdržati velika opterećenja, specijalni, testirani tzv. spelo-pojas kao i čitav niz spravica, karabinera, vrpci, kraćih užeta, klinova itd. Često se moraju svladati i vodene prepreke i u tu svrhu se koriste gumeni čamci, a tamo gdje su kanali potpuno potopljeni i ronilačka oprema. Ronjenje u speleološkim objektima (speleoronjenje) je jedna od najopasnijih ljudskih aktivnost.

Bojan Haron Markičević

Važno je znati

Možda se pitate kako je disati dolje u tim tamnim prostranstvima Zemlje? Hoćete li imati dovoljno kisika? Ne brinite, sastav zraka u podzemlju uglavnom je isti kao i na površini, pa vam tijekom boravka u speleološkim objektima ne trebaju boce sa zrakom. Štoviše, istraživanja su pokazala pozitivnu djelotvornost udisanja špiljskog zraka na zdravlje čovjeka.

Iako su uvjeti u podzemlju prilično negostoljubivi, špilje i jame nastanjuje specifični životinjski svijet bilo da te životinje stalno žive, povremeno ulaze ili slučajno upadnu u speleoobjekt. I opet ne brinite previše jer među njima nema opasnih životinja. Jedinu, ali zaista rijetku opasnost mogu predstavljati slučajno upale zmije otrovnice u ulaznim dijelovima jama.

 

Različite podzemne šupljine i oblici prvenstveno su nastale radom vode u špiljskim kanalima, pa i danas njima protječe voda. Podzemlje u kršu je jako šupljikavo i vrlo brzo reagira na povećanu količinu vode na površini naročito u slučaju jakih kiša ili naglog kopnjenja snijega, pa se neki kanali mogu vrlo brzo zapuniti vodom i time postati opasnim za istraživače.

 

I opet na sreću svih turista, u uređenim špiljama otvorenim za posjećivanje, ovakve opasnosti nema jer se za posjet najčešće uređuju tzv. fosilne špilje koje već dugo vremena nisu povezane sa svojim hidrološkim porijeklom. Sa druge strane takve špilje su prepune zanimljivih špiljskih ukrasa i tvorevina. Sigurnost gostiju uvijek je na prvom mjestu, pa se posjećivanje speleoloških objekata u Hrvatskoj organizira u mjesecima kada je u njima manje vode (najčešće od ožujka do studenog).

Vlado Butina
Kako bi vaš posjet bio siguran, imajte na pameti:
  • ne ulazite u špilje ukoliko vam to ne dopušta vaše zdravstveno stanje
  • u špilje i jame ne ulazite bez pratnje vodiča
  • poštujte upute vodiča
  • krećite se oprezno jer je tlo često mokro i sklisko
  • ako je potrebno, pridržavajte se za sigurnosnu ogradu
  • ulazite u odgovarajućoj odjeći i obući
  • sa sobom ponesite vodu i hranu
  • ne prekoračujte maksimalan broj posjetitelja koji smiju istovremeno biti u špilji
Vlado Butina
Odnosite se vrlo pažljivo prema tajanstvenim svjetovima podzemlja i čuvajte te osjetljive prirodne ljepote krša:
  • ne oštećujete i ne otuđujete špiljski sige jer on rastu vrlo sporo (prosječno 1 do 2 mm na godinu)
  • ne uznemiravajte špiljske životinje
  • ne odbacujete otpatke
  • ne koristite bljeskalicu prilikom fotografiranja u špilji
  • ne šarajte grafite i natpise po špiljama.