Dinara

Dinara

Najviša planina u Hrvatskoj

Dinara je jedna od najzanimljivijih hrvatskih planina. Njezina nekoliko stotina metara visoka jugozapadna stijena svojom veličinom zadivljuje i privlači poglede svakog tko ju promatra iz podnožja, a posebnu joj ljepotu istodobno osiguravaju bogate cvjetne livade i šume. U zimsko doba, a i dugo u proljeće vrhovi Dinare bijele se od snijega, a za sivih dana se ni ne vide jer ih nebo oblacima sakrije u svoja njedra. Vrh te kamenito-travnate planine najviša je točka u Hrvatskoj, mjesto gdje hrvatsko tlo dodiruje nebo.

 

Naziv Dinara obuhvaća više različitih pojmova. Dinarom u užem smislu smatra se planina istočno od Knina, a sjeverno od Peručkog jezera. U širem smislu Dinara je 84 kilometra dug masiv koji, osim Dinare nad Kninom, obuhvaća i planine Troglav i Kamešnicu. Poznato je da je planina Dinara dala ime cijelom planinskom prostoru od slovenskih Alpa do Prokletija u Albaniji. 

Dinara, Badanj
Alan Čaplar

Kraljevski grad Knin je najveće naselje u podnožju Dinare i ujedno glavno polazište za uspone. Jedina cesta koja se uspinje visoko u njedra planine polazi iz naselja Guge, koje je predgrađe Knina. Cesta je zavojita i prašnjava, a na nekim mjestima strma. Cesta se od Suvog polja dalje nastavlja kao nekoliko kolnih putova kojima se može dalje jedino terenskim vozilima ili planinarskim hodom. Tko želi pješice na Dinaru može poći dalje do planinarskog doma Brezovac, a odatle se do vrha stiže za daljnjih dva i pol sata uspona. Može se krenuti i iz sela Glavaš kod Kijeva, no za taj uspon treba pet sati. Iznad sela Glavaš je stara slikovita gradina, a na pola puta do vrha planinarsko sklonište Martinova košara, uređeno u bivšoj ljetnoj pastirskoj nastambi.

 

Vrh Dinare sastoji se od dvije podjednako visoke glavice, udaljene pedesetak metara. Jedna od njih označena je bijelim geodetskim stupom, a na drugom stoji pet metara visok metalni križ. Sama činjenica da je neki vrh najviši – a vrh Dinare (1831 m) je najviši u Hrvatskoj - obećava dobar vidik na sve strane. S Dinare se posebno lijepo vidi jezero Peruča te naselja koja se nižu uz jezero i državnu cestu od Knina prema Splitu. Pogled ipak najviše zaokupljaju planine Svilaja, Promina i Troglav, prvi susjedi Dinare.

Cetina
Alan Čaplar

Iako je Dinara tipična krška planina s oskudicom vode, pod njom čak ima razmjerno mnogo vode - kod Knina žubore Krčić i Krka, a u selu Cetina rađa se istoimena rijeka koja vodom puni jezero Peruča, najveći slatkovodni rezervoar u Hrvatskoj. Pokraj zaselka Kovačić, danas kninskog predgrađa, niz stijenu visoku 22 metra ruši se slikoviti slap Krčića, Topoljski buk. Kad nakon otapanja snijega korito Krčića nabuja, slap sav pršti od kapljica koje u snažnom mlazu stvaraju zaglušujuću buku. U gornjem dijelu Krčić tvori slikovit kanjon, a upravo ovdje kod Kovačića kanjon prestaje, a vodu Krčića ubrzo zatim »proguta« Krka.

 

Neposredno pod Dinarom, u selu Cetina izvire i rijeka Cetina. Tu se također nalazi starohrvatska crkva Sv. Spasa, jedan od najstarijih i najbolje očuvanih spomenika ranohrvatskoga sakralnoga graditeljstva. To je jednobrodna građevina s troapsidalnim svetištem u obliku trolista i masivnim zvonikom na pročelju, sagrađena u 9. stoljeću. Na prostoru oko crkve je groblje s više od 1100 grobova, iznad kojih su većim dijelom bili postavljeni stećci, njih više od 800. Veliko kamenje, pod kojim su kosti davnih junaka, zbog brojnosti, ali i zbog veličine smatra se jednim od najvrednijih arheoloških lokaliteta sa starohrvatskim nalazima.

Dinara
Alan Čaplar

Pohodeći Dinaru i štiteći njezine ljepote te prenoseći iskustva i predstavljajući je, najvišu hrvatsku planinu svakako treba pretvoriti u istinski simbol. Ne samo primatom visine, nego i ljepotom pejzaža i širinom vidika Dinara to zaslužuje.