Ako se krene prema sjeveru od naselja Pomene na Mljetu, brzo će se stići do otočića Glavata i ronilačke lokacije koja već svojim nazivom upućuje što se skriva u podmorju. To su mnogobrojne amfore iz 1. stoljeća.

Nedaleko od nalazišta dolija (300 m) nalazi se jedno od najvećih nalazišta amfora u hrvatskome podmorju. Pronađeno je više od 600 amfora. Urešene školjkama i algama te nastanjene ribama, stopile su se s okolicom.

Najveća otkrića, kako kažu, plod su slučajnosti. Ali potrebna je i uporna ljubav pronalazača. U uvali Vlaška mala, koja gleda na Velebit, pronađeno je neoštećeno nalazište amfora starih oko 2000 godina.

Otok Vis obiluje arheološkim nalazištima, što svjedoči o njegovoj dugoj povijesti. O intenzivnosti trgovine i graditeljstva govore i mnoga nalazišta potopljenih brodova i amfora.

Iako plitko i pjeskovito, podmorje Istre ima svoje geološke fenomene. Jedan su od njih špilje Banjol koje se nalaze na istoimenom otoku ispred Rovinja. Ulaz u središnju špilju, mračnu i relativno plitku, nalazi se na dubini od pet metara.

Možda je najveća nesreća na Jadranu potonuće broda Baron Gautsch. Brod je bio izgrađen u Engleskoj 1908. godine za najveću brodarsku kompaniju na Jadranu, Austrijski Lloyd. Dužina broda bila je 84,5 m, a širina 11,8 m.

Morske modrine pod liticom kod Beloga kriju špilju koja ima uski ulaz četiri metra pod površinom i drugi, široki, pod morem na 18 metara dubine. Ulaz s dubine od 18 metara izgleda kao otvorena usta. Na liticama špilje njišu se brojni organizmi.

Punta Bezdan mjesto je gdje se južna strana otoka Koločepa svojim okomitim liticama smiruje i prelazi u sjevernu, pitomiju i pliću obalu. Pod svjetionikom otkrivamo taj dramatični prijelaz. Kamena kosina pretvara se u kao nožem odrezanu stubu.

Bijelac, raspuknuti biser Jadrana, nalazi se u blizini Lastova. Na površini izgleda kao otočić, ali na dubini od 10 metara cijepa se na dva oslonca sve do dubine od 60 metara.

Južno od otoka Žirja (3 nm) iz kristalno čistog mora izdiže se otočić Blitvenica. Lako ga je zamijetiti po svjetioniku.

Na dvije nautičke milje od Cavtata nalaze se dva otočića. Jedan je od njih Bobara s vrlo zanimljivom lokacijom za ronjenje.

Iznad površine mora Kornati svjedoče o neprijateljstvu kamena i mora, dok je to u dubinama plavetnila skladno savršenstvo. Ogoljeli strmci nastavljaju se u moru.

Geološka aktivnost stvorila je na Dugom otoku najveće strmce na Jadranu, no među njima se kriju i brojne rupe, špilje i jame. Tako na jugozapadnoj obali Dugoga otoka u podmorju samuje špilja Brbinjšćica. Na svodu je mnoštvo otvora.

Ako ste zaljubljenik u ronjenje na olupinama, otok Vis odličan je izbor. Oko otoka se nalaze mnoge olupine koje svjedoče kako ovdje priroda zna biti surova, ali i dokazuju kako je otok Vis bio važno strateško mjesto.

Četrnaest brijunskih otoka od davnina zadivljuju ljude svojom ljepotom, pa je i njihovo proglašavanje nacionalnim parkom samo potvrda njihove iznimnosti. Od otoka su najveći Veli i Mali Brijun.

Otok Brusnik, crn, granitno tvrd, sazdan od vulkanskoga dijabaza, nalazi se 1 nm od Sv. Andrije i 8 nm od otoka Visa.

U zaron se dolazi brodom koji se privezuje na već postavljenu bovu. Zaron počinje na osam metara nakon čega počinje okomiti zid koji se postupno spušta do dubine od 30 metara.

Dingač, najslavnije i u svijetu najpoznatije hrvatsko vino, nazvano je po istoimenim obroncima pelješkog poluotoka. Ti strmi južni obronci, u dijelu skriveni i ispod površine, pružili su pogodno mjesto za raznovrsni biljni i životinjski svijet.

Povijest pomoraca može se iščitavati po ostacima potonulih lađa. Njihova zla kob pomaže nam spoznati neke davne trenutke nestalih kultura. Krajem 1. stoljeća prije Krista trgovački brod rimske imperije prevozio je dolije.

Na sjevernoj strani otoka Lastova nalazi se lokacija Drašan. Lako ju je pronaći po metalnoj oznaci pličine, koja za vrijeme oseke gotovo izviruje iz mora i čini opasnu zamku za neoprezne nautičare.

Ronilačka lokacija Drasine najzanimljivija po tome što se na dubini od pet do osam metara mogu vidjeti ostaci rimskih mozaika.

Goli otok hrapav je, bijel i tih, nekada otok suza i uza. Njegova tamna povijest zabilježena je u novije doba: bunkeri, barake, pristaništa bez zaklona… Sve to danas samuje.

Fraškerić je otočić u blizini Banjola. Do lokacije se dolazi brodom i privezuje na unaprijed postavljenu sigurnosnu bovu. Ronjenje započinje na četiri metra dubine i prolazi se kroz četiri špilje i uz zanimljiv zid.

Duboki Limski zaljev prirodna je granica između Vrsara i Rovinja. To je rijas, staro riječno ušće danas potopljeno morem i prava oaza života. Limski je kanal zaštićeni rezervat i uzgajalište školjkaša.

Galiola, usamljeni otočić na pučini, nalazi se između rta Kamenjak i otočića Unije. Proteže se u smjeru istok-zapad i dugačak je oko 150 metara. Lako ga je prepoznati po svjetioniku i mnoštvu galebova.

Tipični jadranski otok sa svjetionikom, Glavat je samo jedan od skupine čudesnih otočića istočno od Lastova. Gledan iz daljine nalikuje kamenom brodu, a zapravo je svjetlost spasa za pomorce. Kažu da su ga stvorili bogovi Olimpa.

Iako se prema opustjelim i nepristupačnim liticama na sjeveroistočnoj strani otoka Krka može zaključiti kako ovdje podmorje ne nudi ništa posebno, već prvi metri zarona promijenit će takav stav.

Najzapadnija je točka otoka Mljeta prema Lastovu rt Goli rat. U plavetnilu skriva vrlo zanimljivu lokaciju za ronjenje, koja plijeni ljepotom biljnoga i životinjskoga svijeta, no mogu se vidjeti i ostaci prošlosti.

Kamene obale Golublje uvale kao da su se nedavno odronile u more. Gomile razbacanoga kamenja pod morem mogu stvoriti zanimljiva skrovišta života.

Greben Štit nalazi se na jugozapadnom dijelu otoka Mljeta, okrenut prema Lastovu. S unutrašnje strane grebena Štita nalazi se pličina na koju se sidri.

S istočne strane otoka Visa nalazi se otok Greben. Stidljivo izvirujući ne da naslutiti opasnosti. No o surovosti mora i opasnosti koje skriva najbolje svjedoči njegovo podmorje.

S unutrašnje strane Grebena nalazi se mali greben između velikog i malog prolaza. Tu se nalazi vrlo zanimljiva ronilačka lokacija koja je idealna za početnike.

Otok Sveti Grgur smješten je između Raba i Krka. To je nenastanjeni otok koji je bio poznat i ucrtan još u srednjem vijeku, samo su ga tada zvali i upisali kao Arta.

Godinama nazivana Istra, olupini je tek nedavno otkriven pravi identitet – riječ je o parobrodu Hans Schmidt. Iako o njemu nema mnogo podataka, osnovni su nam podaci poznati. To je parobrod izgrađen 1920. godine u Nizozemskoj pod imenom Albireo.

Najbolje je mjesto za ronjenje na području otočića Jabuka Plić Jabuka, udaljena tri milje od samoga otočića.

Na vanjskoj strani Koločepa 100 metara od lanterne prema zapadu ispod litice na najisturenijem dijelu nalazi se mali greben odvojen od kopna prolazom od pet metara.

Potonuli brodovi uvijek su bili izazov pustolovima. Nedaleko od Prevlake na dnu mora počiva oklopljena krstarica Kaiser Franz Joseph. Ta je slavna krstarica plovila samo 27 godina.

Kamenjak Languste jest greben udaljen 200 metara od hridi Kamenjak koja se nalazi u blizini Vrbnika na otoku Krku.

Često prenaglašavajući ljepote toplih mora, zaboravljamo kako se te ljepote ipak mogu doživjeti bliže, u hrvatskome podmorju. I hrvatsko more, moćno i snažno, stidljivo skriva veličanstvene ljepote.

Otok Hvar obiluje ronilačkim pozicijama, a većina ih se smjestila oko veličanstvenoga arhipelaga Paklinskih otoka (paklina – smola), čije je ime s vremenom izmijenjeno te se uvriježio naziv Pakleni otoci.

Već sam dolazak i spuštanje cestom u uvalu iz koje se kreće na zaron da nasluti kako je riječ o predivnoj lokaciji.

Otok Premuda, najzapadniji otok zadarskoga arhipelaga, nalazi se jugozapadno od otoka Silbe i sjeverozapadno od otoka Škarde. U podmorju skriva špilju, bolje reći, sustav špilja prozvan Katedrala.

Od tisuću otoka, otočića i hridi u našemu Jadranu lako je izabrati najveći. No postoji jedan, jedva vidljiv na karti, neobičan po barem tri osobine: najmanji, najniži i najnaseljeniji otok – Krapanj.

Ronilačka lokacija nalazi se u neposrednoj blizini Stomorske i vrlo je pogodna lokacija za početnike i noćni zaron. Na lokaciju se dolazi brodom. Tijekom ronjenja obilazi se plato na dubini od 1 do 20 metara koji je prepun rupa.

Rt Zub nalazi se na poluotoku Lanterna između Poreča i Novigrada na ušću rijeke Mirne. Na njemu je svjetionik izgrađen 1872. godine. Ime je dobio po legendi o obližnjoj stijeni na kojoj je bezuba ribareva žena čudom dobila nove bijele zube.

Olupina duga 70m pogodna za sve kategorije ronilaca

Južna strana otoka Mljeta skriva nekoliko prekrasnih lokacija za ronjenje. Zasigurno se jedna od najljepših nalazi u podmorju oko rta Lenge. To je rt koji lagano pada i nestaje u moru te se podvodnim zidom spaja s otočićem Vanji škoj.

Najposjećenija olupina na Kvarneru potonuli je željezni brod Lina. Nalazi se u prvoj uvali, 50 metara južno od rta Pečen na otoku Cresu. Ova obrasla starica, koja je napunila 125 godina, leži nagnuta na dnu mora, na dubini od 55 metara.

Uvala Livka nalazi se na južnom dijelu otoka Šolte. U svojem podmorju, na rubu uvale, rtu Motika, skriva jedan od najljepših zidova u ovom dijelu hrvatskoga podmorja.

Litice mističnoga otoka Lokruma skrivaju Mrtvo more široko dvadesetak metara. Udari valova na litice stvaraju sablasnu buku. Mjesto je to gdje, prema legendama, počivaju zle sile.

Lokacija Lonjica nalazi se ispod grada Brseča. Na rt Lonjica dolazi se brodom i sidri u maloj uvali, prije punte na sedam metara dubine. Zid je pogodan za sve kategorije ronilaca.

I podmorje ima svoje eremitaže i pustinje. U uvali Lučice na jugoistočnoj strani otoka na samo pet metara dubine nalazi se ulaz u jamu. Spušta se sljedećih 15 metara u prostrano predvorje koje se račva na dva tunela.

Otok Majsan nalazi se u Korčulanskom kanalu, nešto više od milje udaljen od grada Korčule. Otok je vrijedno arheološko nalazište i nekadašnje antičko i srednjovjekovno sidrište.

Lokacija se nalazi na jugozapadnom dijelu poluotoka Lapada, između kopna i Grebena.

Lošinjska otočna skupina, koju sačinjavaju otoci Lošinj, Cres, Unije, Ilovik, Vele i Male Srakane i Susak, nekad je bila jedan otok. Priroda se poigrala i dala roniocima mnogo više.

Ispred istočne obale otoka Cresa, ispred uvale Galboka, smjestila su se dva otočića: Veli i Mali Ćutin.

Pružajući se u smjeru sjever-jug na oko 23 nm od Hvara i 13 nm od Lastova iz plavetnila otvorenoga mora uzdiže se otok Sušac. Na najvišem vrhu južnoga dijela otoka dominira svjetionik izgrađen 1878. godine od kamenih blokova.

Između Dugoga otoka na sjeverozapadu i Žirja na jugoistoku, arhipelag Kornata obuhvaća više od stotinu otoka, otočića i grebena, od kojih u okvire Nacionalnoga parka ulazi njih 93.

Susak je jedinstven i neobičan otok u Jadranu. Među svim kamenim biserima, on je cijeli pjeskovit. Za njega je vezana i legenda o Velikom Bogu ili, kako se kaže na Susku, „Velikom Bouhu”.

Maslenički mostovi spajaju dva dijela kopna, no oni su prirodna granica slatko-slanoga vodenoga svijeta.

Otok Maun nalazi se zapadno od Paških rebara. Nije naseljen, ali je vrlo zanimljiv, posebice sa strane koja je okrenuta prema otoku Pagu. Lokacija pruža mogućnost ronjenja svim kategorijama, a poseban je doživljaj zaron noću.

Otočić Mežanj nalazi se u blizini sjeveroistočnoga dijela Dugoga otoka i u svojem podmorju skriva zanimljivu lokaciju za ronjenje.

Špilja Međedina nalazi se na južnoj strani otoka Mljeta. Špilju čine dva spojena velika prostora – predvorja s otvorima prema moru kroz koje je moguć ulazak. Postoji treći ulaz, najmanji, gdje se u špilju ulazi kroz tunel.

Otočić Molunat nalazi se na manje od jedne nautičke milje ispred naselja Molunat. Podmorje Molunata sa svoje istočne strane skriva zanimljiv životinjski i biljni svijet u koji dolaze ribe otvorenoga mora.

Rijeka Cetina, kraška ljepotica, skuplja svoju vodu izdaleka i ulijeva se u more u slikovitom mjestu podno visokih stijena, u gradu Omišu. Estuariji – područja miješanja slatke i slane vode – mjesta su susreta morskih i slatkovodnih organizama.

Otok Mrkan nalazi se ispred ulaza u luku Cavtat. Susjed je otoku Bobari. Ronilačka lokacija nalazi se na zapadnoj strani rta otoka. To je plato na dubini od 7 do 20 metara koji prelazi u zid dubine 60 metara.

Često nezanimljiva vanjština skriva ljepotu onoga što se skriva u unutrašnjosti. To je slučaj i s otočićem Mrkanjcem, najmanjim u skupini otočića ispred cavtatske luke (Mrkan i Bobara).

Rt Obrajac nalazi se na sjeveroistočnoj strani otoka Rave. Roneći na ovoj poziciji može se vidjeti mnoštvo gorgonija kojima obiluje ovaj dio hrvatskoga podmorja.

Prema grčkim legendama, kopno otoka Mljeta ugledao je Odisej na svojem desetogodišnjem lutanju. Čak je, kažu, u ovom južnom plavetnom prostoru ljubio nimfu Kalipso, sanjajući svoju Itaku.

Kornati su otočje snažnih kontrasta, čarobno carstvo tišine obraslo rijetkom niskom travom. Ljeti se spržena suncem pozlati. Te morem zarobljene bakrene goleti i šume u morskim dubinama lagano zavode svoje posjetitelje.

Na otvorenom moru, vratima srednjega Jadrana, stoji otočje Palagruža. Ime Palagruže može se izvesti od riječi pelagos, što je grčki naziv za otvoreno more. Palagruža se osamila, nepristupačna i daleka, okružena legendama.

Olupina Peltastis nalazi se u neposrednoj blizini sjeveroistočne obale otoka Krka. To je teretni brod koji je plovio pod grčkom zastavom pa ga neki zovu i Grk. U noći sa 7. na 8. siječnja 1968.

Na južnoj strani otoka Šolte, u blizini mjesta Stomorska, nalazi se ronilačka lokacija Piramide. Na dnu mora razbacane su kamene gromade u obliku piramida.

Jednu nautičku milju od Lubenica, najljepše plaže na otoku Cresu, smjestila se isto tako lijepa plaža Žanja. Na rubu plaže nalazi se ulaz u špilju zvanu Plava grota.

Jedna je od pozicija na ulasku s otvorenoga mora u Raški kanal rt Ubac. Obala je stjenovita i strma. Podmorje je puno rupa i velikoga kamenja. Vidljivost ovisi o dotoku rijeke Raše. Zaljev je pogodan za sve kategorije ronilaca, kao i za noćni zaron.

Ronilačka lokacija nalazi se uz otočić Rašip na sjeverozapadnoj polovici Nacionalnoga parka Kornati. Može se prepoznati po prirodnom reljefu lica starca.

Jugoistočni kraj otoka Korčule skriva rt Ražnjić. Nekada davno Marko Polo krenuo je u istraživanje svijeta iz Korčule, a sad ona priziva istraživače podmorja k sebi i nudi im ljepotu podvodnoga krajolika koji ih okružuje.

More je znalo uzeti i više. Mnoge su lađe potonule na dno Šoltanskoga kanala. Takvu je sudbinu doživio brod Ribolovac. Nekada najveća ribarica ove strane Jadrana, sada leži na pješčanom dnu rta Pelegrin.

Raznolikost otoka Mljeta osigurava odlične uvjete da svaki posjetitelj može pronaći ono što ga zanima. Dio te ljepote nalazi se u njegovoj utrobi.

Rivanjski kanal prostire se između otoka Rivnja i Sestruna. Kanal u svojem podmorju skriva jednu od atraktivnijih lokacija na Jadranu. Iz dna prekrivenoga bijelim pijeskom izdižu se velike gromade na kojima buja morski svijet.

Plovite li sa zapada prema Starogradskom zaljevu na otoku Hvaru ili kada iz Staroga Grada isplovite prema Vrbovskoj, jasno će se ukazati velika stijena koja iz daljine izgleda kao kameniti otočić usred Hvarskoga kanala.

Zapadno od uvale Mrzlanovica na dubini od 45 metara nalazi se potonuli drveni brod Ruža pokraj istoimene hridi. Konstrukcija broda još je dobro uščuvana, kao i kormilo i propeler. Lokacija je pogodna za mlade istraživače olupina pod morem.

Olupina njemačkoga torpednoga čamca S 57 možda je najpoznatija olupina južnoga Jadrana. Posada je 19. kolovoza 1944. potopila čamac nakon što nije mogla otkloniti oštećenje koje su mu nanijeli britanski ratni brodovi.

Lokacija s mnoštvom amfora koje su svjedočanstvo rimskoga imperija na ovim prostorima. Zaštićene su kavezom. Dolazak na lokaciju mora biti u koordinaciji s ronilačkim centrom koji posjeduje ključ kaveza.

U uvali Senjska na dubini od 10 metara krije se mali otvor špilje Marije grote, širok baš za jednoga ronioca. No iza nevelikoga otvora krije se jama od 25 metara. Dno špilje je na dubini od 25 metara i prekriveno je pijeskom.

Otočić Sestrice male nalazi se u Parku prirode Telašćica, kraj otočića Sestrice vele, koji se lako prepoznaje po svjetioniku koji njime dominira.

Pozicija se nalazi točno ispod Šibenskoga mosta, gdje se još na površini osjeti slatki tok rijeke Krke, a u dubini se odvija život u slanom okružju.

Ako se najsjeverniji dijelovi otoka Hvara oko rta Smočiguzica na poluotoku Kabal gledaju iz ptičje perspektive, može se zapaziti kako svojim oblikom uvelike podsjećaju na pticu.

Mali otok Smokvica nalazi se 300 metara od obale u blizini slikovitoga gradića Primoštena. Kamena gromada počiva na finom pijesku i upravo takva, izložena strujama, omogućava život koji je stvorio veliku kulturu na malome otoku.

Na putu od Omiša prema Makarskoj smjestilo se malo selo Stanići. Na oko 150 metara ispred njega i dubini od oko 20 metara nalazi se ronilačka lokacija odlična za početnike ili za uzbuđenje i ljepotu noćnoga zarona.

Strmac je jedinstveno jadransko mjesto. Okrenut pučini, izložen je jakim strujama. Najprepoznatljiviji je motiv Parka prirode Telašćica. Stijene se uspinju do 100 metara iznad mora.

Možda je baš udaljenost otoka Lastova od kopna pogodovala da ovaj otok i sada pruža ugođaj kakav se mogao doživjeti prije mnogo godina. Otok je to zelenila i netaknute prirode koji na prvi pogled očarava. Na prvi pogled očarat će i njegovo podmorje.

Sveti Andrija pučinski je otok velikih dubina i čista i prozirna mora. Zaron u podmorje Svetoga Andrije ili, kako ga narod zove, Sveca, ulazak je u beskrajno plav i proziran svijet. Čini se da Sunčeve zrake ovdje prodiru dublje.

Otok Sveti Andrija nalazi se oko 2 nm jugozapadno od Lopuda. Od 1873. godine svjetionik navodi pomorce u grad Dubrovnik.

Otok Sveti Ivan jedan je od najvećih otoka rovinjskoga arhipelaga. Maksimalna je dubina na lokacijama 27 metara, no najzanimljivija su ronjenja na dubinama od 1 do 18 metara, stoga je ronjenje na otoku Sv. Ivan doživljaj za sve kategorije ronilaca.

Na kraju Kanala sv. Ante prema otvorenome moru nalazi se tvrđava sv. Nikole kod koje rijeka Krka završava svoj tok. Po površinskom sloju osjeti se miješanje slatke i slane vode. Mnoga jata malih riba prelaze između dvaju svjetova.

Tabinja je drvena koća s razjapljenim otvorom na boku, no nadgrađe kao da je maloprije napušteno. Nekad je uzimala moru, a sada kao da mu daje. Smještena na pješčanom dnu, postala je mali umjetni brak. Mnoštvo je otvora na Tabinji i ispod nje.

Između otoka Lastova i Korčule, stidljivo izvirujući iz plavetnila mora, smjestio se otočić Tajan. Naizgled nezanimljiv, zasigurno neće privući pozornost pomoraca, no mnogi ronioci znaju za ljepote njegova podmorja.

Pred Grebenima, oko pola milje zapadno od Dubrovnika, nalaze se ostaci talijanskoga trgovačkoga broda Taranto. Maksimalna je dubina 53 metra. Pri potapanju prova je pala na liticu i brod se prvom trećinom prelomio.

Ronilačka lokacija Tatinja okrenuta je prema otoku Braču. Prozirnost mora i jake struje čine ovu poziciju iznimno zanimljivom. U zaron se kreće nakon sidrenja u pličini.

Pličinu Tenki karakterizira tunel dovoljne širine da se kroza nj roni, i to na dubini od svega četiri do devet metara.

Teretni parobrod Tihany unajmila je tijekom Prvoga svjetskog rata austrougarska ratna mornarica, a ime je dobio po istoimenom gradiću u Mađarskoj. Prije potonuća jedva je napunio 10 godina plovidbe. Izgrađen je 1908.

Na jugozapadnom dijelu otoka Lokruma, pokraj rta Galija, nalazi se mala uvala iznad koje se okomito uzdiže litica, a na desnoj strani poput palca ruke odvaja se mali rt.

Nekad potpuno nenaseljen, korišten samo za ispašu ovaca, maleni otočić Plavnik smjestio se između Krka i Cresa. Osim ronilaca, vole ga i lovci jer se na njemu nalazi i lovište. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini od 6,3 km.

More nikad do kraja ne otkriva svoje tajne. Jednu od njih ljubomorno čuva Vanji škoj, koji poput kule na otvorenom moru skriva kanal Soline i ulaz u dva mljetska oka – Veliko i Malo jezero.

Dosta dugo su ljepote Visa bile nedostupne širokom krugu ljudi, no možda je i to bio dokaz značaja otoka kroz povijest. Bilo je tu velikih pomorskih bitaka, bio je vrlo važna luka u trgovini pa ne čudi što u podmorju Visa ima mnogo olupina.

Poluotok Pelegrin, na zapadnom „vršku” otoka Hvara, jedno je od najljepših i još uvijek većim dijelom nedirnutih mjesta hrvatske obale. Tamo, u blizini grada Hvara, nalazi se i Vela Garška, čije podmorje skriva dosta zanimljivosti.

Nenaseljeni otočić Veli Brušnjak smješten je između otoka Paga i Mauna. U svojim dubinama skriva ronilačku lokaciju idealnu za početnike, ali i iskusniji će ronioci ovdje doživjeti neopisivo iskustvo susreta s morskim stanovnicima.

Veličanstvenost krajolika i bogatstvo života kopnenoga dijela Dugoga otoka ne završava se na površini mora. Ona se nastavlja. More je ustvari samo zrcalo, ljepota kopna preslikana u vodi.

Olupina Vis nalazi se nekoliko stotina metara od obale, na pola puta od rta Bobina do ulaza u Plominski zaljev. Opis ronjenja Na zaron se dolazi brodom i privezuje na već pripremljenu bovu.

Otok Vis sačuvao je svoju ljepotu kroz stoljeća, a hridi Volići čuvaju sjeverni ulaz u mirnu luku Vis. Nevere, sunce i struje nisu mogle ništa. Još uvijek ponosno stoje i mame vas u svoje podmorje. Čaroban je doživljaj ronjenje u podmorju oko njih.

Cetina se kao ponornica u jednome kraku spaja s morem. Put pod kraškim tajanstvenim dubinama završit će kod Dubaca, u Vrulji. Tamo se sastaju Mosor i Biokovo.

Otoci oko hrvatske obale biseri su koji daju dodatni sjaj prirodnim ljepotama Hrvatske. Jedan od tih bisera, otok Mljet, posebno plijeni svojim prirodnim ljepotama. Oaza je to mira, prepuna čuda koja će nahraniti sva ljudska čula.

Otapanjem leda more se polagano dizalo i poplavljivalo špilje. U jednoj je od njih zaljubljeni bog mora Posejdon ljubio svoju nimfu Korkiru. Zaranjamo u podmorje, u tamu špilje Zaklopatica ili, kako je još zovu, Ključ. U njoj je malo života.

Igru svjetlosti nije moguće doživjeti samo na otoku Biševu u Modroj špilji. Otok Vis također nudi sličnu atraktivnu ronilačku lokaciju: Zelenu špilju.

Obala konavoskih stijena skriva na dubini od 16 metara ulaz kroz tunel špilje Žigant. Nakon tunela špilja se širi i u njoj se može izroniti jer ima ogromni zračni jastuk.

Fini šljunak Zlatnoga rata šeta uz pomoć valova – struje pomiču njegov vršak. To ga čini jedinstvenim u svijetu. Zaroniti na samome vrhu Zlatnoga rata na prvi pogled i nije neki pothvat, a i sam izgled dna ne obećava mnogo iznenađenja.