Ronilačka avantura u Hrvatskoj

Ronilačka avantura u Hrvatskoj

S obzirom na položaj Hrvatske i povezanost s morem, nije teško zaključiti kako je veza čovjeka s morem bila neizbježna i nužna. More je bilo vječni suputnik ljudi koji su obitavali na ovim područjima. Kroz vrijeme je istraživački duh čovjeka nastojao što više upoznati svojega suputnika, pa tako i onaj svijet koji je skrivao ispod svoje površine.

 

Neki siguran datum o početku ronjenja na ovim područjima ne može se utvrditi, no zasigurno se roni, u nekom od primitivnih oblika, od samih početaka života na ovom području. Pravi procvat ronjenja kao turističke djelatnosti bilježimo nakon 1996. godine, kad se pojavljuje niz ronilačkih centara i započinje masovniji dolazak turista na hrvatsku obalu. U prvome redu, to je bila Istra, a kasnije i drugi dijelovi Hrvatske.

Burna prošlost i priroda u hrvatskom podmorju posijale su mnoge zanimljivosti za ronioce. Tu je bogatstvo i raznolikost biljnoga i životinjskoga svijeta. Monumentalni podvodni zidovi i grebeni, olupine brodova i zrakoplova te brojna arheološka nalazišta dodatno oplemenjuju doživljaj ronjenja. U zadnje vrijeme posebno mjesto zauzimaju uzbudljiva ronjenja u špiljama, kojih se otkriva sve veći broj, što nije čudno s obzirom na kraško područje Dalmacije.

Najstariji lokaliteti koji sadrže ostatke potonulih brodova datiraju iz antičkih vremena na starim trgovačkim pomorskim putovima iz Grčke prema sjevernoj Italiji i njihovim usputnim kolonijama na jadranskoj obali: Cavtat (Epidaurus), Mljet (Meleda), Korčula (Korkira), Hvar (Pharos), Vis (Issa), Split (Aspalathos/Spalatum), Solin (Salona), Trogir (Tragurium), Rogoznica (Heracleia), sidrišta u kornatskom području (Žirje, Lavsa, Murter), šire područje Šibenika i Zadra (Liburnia/Jadera), Pula (Pola), rimske vile na Brijunima i mnoge druge mikrolokacije kojima su se drevni pomorci služili za zakloništa i sidrišta.

 

Vrijeme srednjega vijeka još više intenzivira trgovinu između Italije i Bliskoga istoka, Venecija postaje trgovačka metropola, primorski gradovi na području današnje hrvatske obale naglo se razvijaju (Dubrovnik, Split, Zadar, Pula).

Ratne pomorske bitke 19. i 20. stoljeća ostavljaju svoje tragove na morskome dnu. Mnoge olupine nakon Drugoga svjetskog rata izvađene su s morskoga dna (posebno uz obalu Istre), ali i danas postoji priličan broj olupina dostupnih sportskim roniocima. Olupine na velikim dubinama još čekaju svoje vrijeme otkrivanja i razgledavanja.