Regija Zagreb

Regija Zagreb

Kolijevka biciklističke povijesti Hrvatske i urbana biciklistička oaza

U Zagrebu je nekad , krajem 19. stoljeća, što se bicikla tiče zapravo sve i počelo. Već 1867. godine s pariške Svjetske izložbe zagrebački trgovac Ladislav Belus donosi tadašnju parišku senzaciju, dvokolicu Michaux. Time otvara vrata prvim biciklima na širem prostoru Zagreba i središnje Hrvatske, pa se ljudi već početkom 1880-ih „koturaju” u Zagrebu, ali i u Karlovcu, Jastrebarskom, Samoboru, Varaždinu i Koprivnici.

 

U Zagrebu je također u lipnju 1885. osnovano i Prvo hrvatsko društvo biciklista te je taj datum prihvaćen kao početak biciklističkog sporta u Zagrebu i Hrvatskoj. Iste godine novoosnovano društvo tiska knjižicu Pravila – Vozni propisi, a već sljedeće godine priređuje utrku niskim i visokim biciklima (tzv. velocipedima) oko trga Zrinjevca u korist fonda za izgradnju Hrvatskoga narodnog kazališta.

 

Budući da broj bicikala u Zagrebu sve više i više raste, poduzetni zagrebački bravar Ivan Dirnbacher već je 1890. svojim bravarskim uslugama dodao i popravke bicikala, a 1896. postao je vlasnik prve zagrebačke tvornice u čijim je pogonima i „popraviona dvokolica svih sustava”. Uz povećanu svakodnevnu upotrebu bicikala u vožnji Zagrebom, i biciklistički sport dobio je snažan poticaj baš tih godina kraja 19. stoljeća izgradnjom trkališta u Zagrebu na lokacijama Rooseveltov trg, Koturaška ulica, odakle ona i danas nosi to ime („koturalo” = bicikl) te u Maksimiru, na mjestu današnjeg stadiona.

I tako se iz Zagreba vožnja biciklom na sve načine širila najprije kontinentalnom Hrvatskom, kroz Gorski kotar prema Primorju i Istri, a potom i južnije kroz Liku prema Dalmaciji. Prvi Savez hrvatskih biciklista osnovan je 1894. u Zagrebu, a članovi su bili iz cijele Hrvatske, biciklistički klubovi iz Karlovca, Siska, Varaždina, Samobora, Osijeka, Križevaca, Koprivnice, Ludbrega i Požege. Počelo se raditi i na popularizaciji i promociji najboljih putova kojima se može voziti biciklom. Tako 1892. nastaje i prvi Koturaški zemljovid Hrvatske i Slavonije, a sastavio ga je Ivan Mihelić i čuva se Hrvatskom sportskom muzeju u Zagrebu.

 

Ipak, što se korijena cikloturizma tiče i poveznice sa Zagrebom, najpoznatiji je putnik i pustolov na biciklu zagrebački trgovac i bravar Ferdinand Budicki (1871. – 1951.), koji u Beču sastavlja vlastiti bicikl i već 1897. za osam mjeseci prevaljuje biciklom 17 323 km, proputovavši pritom gotovo cijelu Europu i sjevernu Afriku. U njegovu čast glavni grad Hrvatske danas ima muzej Ferdinand Budicki u hali napuštene tvornice Pluto, posvećen baš njegovim trima strastima – biciklima, motociklima i automobilima.

 

Danas je Zagreb pravi biciklistički grad. Od 2013. za posjet Zagrebu biciklom ne trebate imati svoj bicikl jer je uveden sustav javnih bicikala NextBike Zagreb, pa se bicikli mogu brzo unajmiti i vratiti na jednoj od dvadesetak gradskih stanica. Biciklistička je infrastruktura uočljiva u svim gradskim dijelovima, no biciklističke staze još ne tvore cjelovitu gradsku mrežu i ponegdje je potrebno koristiti se i dodatnim mogućnostima manje prometnih, a lijepih i mirnih ulica te nasipima i parkovima.

Lidija Mišćin

Biciklom je najljepše obići oaze Zagreba kao što su park Maksimir ili jezera Jarun i Bundek , koje gradu daju poseban šarm i opušten ugođaj. Pritom je posebna rijeka Sava (562 km kroz Hrvatsku), ključna poveznica, no i razdjelnica grada na stari i novi dio. Idealna je za mirnu vožnju nasipom od mosta do mosta, od Bundeka do Podsuseda i obrnuto.

 

Joško Fabris

Tu je i planina Medvednica (1033 m), koja je sjeverno zaleđe grada i njegova „šumovita pluća”, od 1981. zaštićena kao Park prirode. Vođene ture e-biciklom svakome bi trebale omogućiti siguran dolazak na vrh ili barem do impresivne srednjovjekovneutvrde Medvedgrad ili do špilje Veternice. Vođene ture Donjim Gradom te preko rijeke Save do Novog Zagreba također su doživljaj koji se pamti.

Svakako u vožnji gradom – kad dijelite gradski prostor s pješacima i drugima koji sudjeluju u prometu – budite posebno oprezni i obzirni jer tada će i vama vožnja biciklom po Zagrebu biti sigurna, lijepa i nadasve zabavna.