www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku mr. sc. Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ministrice kulture  

mr. sc. Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ministrice kulture

 
 
mr. sc. Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ministrice kulture
Tijekom čitave svoje karijere bavili ste se marketingom u kulturi, posebice u muzejskoj djelatnosti, a danas ste pomoćnica ministrice kulture dr. sc. Andreje Zlatar Violić. Ujedno ste i članica Povjerenstva Hrvatske turističke zajednice za Oznaku kvalitete u kulturnom turizmu. Možete li nam, na temelju svojega višegodišnjeg bogatog iskustva, sažeti: koje su to značajke koje bi kvalitetan kulturno-turistički proizvod neizostavno trebao sadržavati?

Da, moje određenje ili bolje misija je kako kulturnu ponudu učiniti atraktivnijom, poželjnijom, dostupnijom i čitljivijom za sve segmente potencijalnih korisnika. Ne samo za stručnjake, nego kako privući što veći i širi krug korisnika, koje su metode (marketinške) za pojedini kulturni proizvod najadekvatnije, koje ciljeve moramo i možemo ostvariti i koji će se rezultati postignuti u konačnici. Mogu s ponosom reći da sam od svog prvog radnog dana vezana uz kulturu, a posebno uz muzejsku djelatnost u kojoj sam pronašla izniman potencijal za marketinšku valorizaciju i prezentaciju prema najširoj javnosti, odnosno tržištu. Svoje znanje i veliko iskustvo danas koristim u resoru u kojem sam do prelaska u Ministarstvo kulture kontinuirano i prije radila i stjecala praksu - u najširoj kulturnoj sceni, posebno muzejskoj, ali na marketinški način. Nije bilo jednostavno prije petnaestak godina govoriti o marketingu u kulturi i njegovoj primjeni ili organizaciji kulturne ponude na marketinškim principima, a još teže u jednu dosta zatvorenu struku unijeti potpuno novi način operacionalizacije kulturnog proizvoda, odnosno pokazati kako kroz istraživanje, razvoj, prezentaciju i prodaju kulturni proizvod može postati kulturno-turistički. Posebno je važno moje iskustvo u povezivanju pojedinih uglednih kompanija, sponzora i kulturnih projekata, što je nužno vodilo prema kvalitetnijoj produkciji kulturnog projekta i promociji partnerske suradnje. Međutim, volim muzejsku struku i posvetila sam se njenom unaprjeđenju i kroz stvaranje partnerstva sa svijetom businessa i na neki način željela sam zajedno s kolegama kustosima pokazati i tvrdoglavo dokazati da hrvatski muzeji i kultura općenito nisu »mrtvi«, da imaju potencijal, stručnjake i proizvode, da je samo pitanje marketinških metoda koje će biti primijenjene u valorizaciji kulturno-turističkog proizvoda. A tu dolazimo i do temeljnog pitanja svakog uspješnog marketinga - do kvalitete kulturno-turističkog proizvoda koja je sadržana u: inovativnosti, kreativnosti, originalnosti, personalnom pristupu, jednostavnoj dostupnosti, prijateljskom i uljuđenom marketingu, a sve skupa čini »jedinstvenost doživljaja« ili kvalitetu kulturno-turističkog proizvoda.

Preduvjet kulturnog turizma je kvalitetno stručno i znanstveno obrađen i sačuvan spomenik, artefakt ili pojava. Nakon toga slijedi osmišljavanje prezentacije odnosno stvaranje proizvoda koji privlači širu javnost. Što su po Vašem mišljenju glavni odnosno najčešći nedostaci hrvatskih baštinskih ustanova u sferi prezentacije građe kojom raspolažu?

U proteklom razdoblju hrvatske baštinske ustanove pozicionirane su na način koji nije tražio od vodstva ustanove da razmišlja o isplativosti, učinkovitosti, racionalnosti i samoodrživosti, ili bolje rečeno o optimalnoj iskoristivosti vlastitih resursa. Samodostatnost i samodovoljnost očitovala se i dijelom kroz elitistički stav da je umjetnost za one koji je razumiju, a da se na tržištu ta ista umjetnost degradira i gubi dignitet.
To ujedno znači da su se i pojedini programi odvijali više po inerciji, nego po angažiranosti da se pojedina tema prezentira na javnosti zanimljiv i atraktivan način ili da se neposredni utjecaji iz okruženja akceptiraju kao teme za moguću muzejsku ili drugu obradu. Riječ je o stavovima koje su već davno i vrijeme i praksa »pregazili«, a hrvatske baštinske ustanove danas su i te kako svjesne misije svojih ustanova u okruženju.
Prvi put su ove godine sve ustanove bile dužne dostaviti Ministarstvu kulture svoje strateške planove, prvi puta su imale mogućnost planirati svoje programe i za trogodišnje razdoblje, što je sve zaposlene pozicioniralo u aktivnu ulogu.
Brojni pozitivni učinci i dobri primjeri primjene marketinga u pojedinim kulturnim ustanovama vrlo su mjerljivi i mogu se jasno definirati kroz afirmiranje ustanove u vlastitom okruženju, značajnije očuvanje i promociju kulturne baštine, povećanje broja posjetitelja, stvaranje strateških partnerstva, obogaćivanje ukupne turističke ponude i povećanje vlastitog prihoda.
Naravno, jedan od problema koji je i danas prisutan je nedostatak stručnjaka iz područja informatike, dizajna, turističkih zanimanja, marketinga i odnosa s javnošću u ukupnoj strukturi zaposlenih, koji mogu još značajnije atribuirati i redefinirati potencijalne mogućnosti ustanova i zajedno s baštinskim stručnjacima ponuditi ih javnosti kroz nove programe.
Upravo je to jedan od načina prevladavanja današnje krize koja se očituje u potrebi zapošljavanja navedenih stručnjaka, koncipiranju programa za nove segmente korisnika, logično povezivanje s turističkim sektorom, odnosno strateško planiranje i jasnije okretanje ustanova prema turističkom tržištu i stjecanju dijela vlastitih prihoda.

Broj posjetitelja svakako je najuočljiviji čimbenik uspješnosti nekog kulturnog projekta. Vi ste jedna od koautorica koncepcije vrlo popularne Noći muzeja, pokrenute prije sedam godina, koja je u posljednjih nekoliko godina poprimila uistinu masovne razmjere. Kako danas gledate na taj projekt i kako procjenjujete utjecaj kojega je ta manifestacija izvršila na stvaranje navike redovitog posjećivanja muzeja?

U prošloj godini hrvatske muzeje posjetilo je više od 2.500.000 posjetitelja, što je vrlo reprezentativna brojka i iz godine u godinu taj trend je u porastu. Također, i druge baštinske ustanove kao knjižnice i arhivi, svojom dostupnošću i novim programima koji korespondiraju vremenu, bilježe rast broja korisnika.
U tom smislu kulturno-turistička manifestacija Noć muzeja, samo je jedan od načina ili modela mogućeg načina komuniciranja publike i muzeja, koji potvrđuje tezu da hrvatske kulturne ustanove imaju resurse, samo je pitanje načina i modaliteta pripreme programa i njegove izvedbe i »pakiranja« za tržište.
U anketama koje smo proveli u protekle dvije manifestacije Noći muzeja, potvrđeno je da je ova manifestacija svojim najširim, demokratskim modelom po kojem su »svi muzeji, veliki i mali jednako vrijedni i važni« snažno simbolično i stvarno otvorila muzejska vrata publici. Muzeji sve više poštuju publiku, a publika sve više voli muzejske atrakcije. Neke sredine su »otkrile« vlastite muzeje, a neki muzeji su »otkrili« vlastitu publiku. Dakle, jedan dio publike koji u Noći muzeja u masi posjetitelja obilazi muzeje, vratit će se u muzej kao redovna muzejska publika.
Ovu manifestaciju organizira Hrvatsko muzejsko društvo u suradnji s muzejima, kojima se svake godine pridružuje sve veći broj baštinskih ustanova, udruga, umjetnika, klubova, restorana i kafića. Manifestaciju pomaže sve veći broj sponzora, medijskih partnera i brojnih volontera. Prošle godine u Noći muzeja zabilježen je rekordan posjet od 320.000 posjetitelja.
Sljedeća, osma po redu Noć muzeja održat će se 25. siječnja 2013. godine, u svim hrvatskim gradovima i mjestima, a sigurno će i nova i stara publika naći atrakciju za sebe. Želja organizatora je da ovogodišnja Noć muzeja simbolično započne u Gradskom muzeju u Vukovaru, smještenom u obnovljenom Dvorcu Eltz, s otvorenjem prve faze stalnog postava.
Jedan od strateških partnera kulturno-turističke manifestacije Noć muzeja je Hrvatska turistička zajednica.

Kulturni turizam svakako je jedan od aspekata hrvatskog turizma na kojem se posljednih godina mnogo radilo, stvaranjem novih proizvoda i manifestacija. Što mislite da je potrebno činiti na tom planu kroz razdoblje sljedećih nekoliko godina kako bi ta grana turizma dodatno povećala svoju konkurentnost?

Činjenica jeste da Hrvatska bilježi iz godine u godinu trend rasta potražnje za hrvatskim kulturnim proizvodima. Također, hrvatske kulturne ustanove imaju visoku prezentacijsku razinu svojih postava, izložbi, događaja, manifestacija, festivala što im daje iznimnu privlačnost i modernost potrebnu suvremenom »kulturnom turistu«. Međutim, izvan turističke sezone većina naših gradova i mjesta, koji inače spadaju u atraktivne kulturno- turističke destinacije po bogatoj kulturno-povijesnoj baštini i događanjima, prestaju s aktivnostima i čekaju iduću, kratku turističku sezonu.
Izrada strateških planova razvoja pojedine destinacije, uvažavanje svih oblika turističke ponude (eko,etno, gastro, revitalizacija obrta i druge tradicije s posebnim naglaskom na atraktivnost i dostupnost muzejskih i galerijskih programa), te zajednički marketinški plan aktivnosti, produžit će sezonu i doprinijeti razvoju kulturnog turizma.
Izrada konkretnih tematskih itinerara obilaska znamenitosti, uz mogućnost »doživljaja« svih povijesnih atrakcija, sudjelovanje posjetitelja u izvedbi programa, kontinuitet događanja, sufinanciranje produženog radnog vremena ustanova od strane lokalne turističke organizacije i uključivanje ustanova u agencijske obilaske, preduvjeti su rasta konkurentnosti i ove grane turizma.

Posljednjih godina svjedoci smo brojnih redefinicija kulturnih institucija, kojima se nameću brojni zahtjevi i prilagodbe, posebice u marketinškom smislu. Kako vidite ulogu Ministarstva kulture, odnosno stvaranje i provedbu kulturnih politika u tom kontekstu?

Svojim aktivnostima u protekloj godini dana, Ministarstvo kulture je nastojalo povećati svoju vlastitu dostupnost korisnicima proračunskih sredstava, kroz iznimnu dvosmjernu komunikaciju. Sve izmjene zakonskih akata i njihovo usklađivanje s EU, izbori u različita programska vijeća i značajnije odluke komunicirane su javnim raspravama i realizirane su u suglasju sa strukom.
Stručni tim Ministarstva kulture s ministricom Andreom Zlatar Violić, obišao je sve županije i razgovarao s nositeljima kulturne i turističke ponude pojedinih gradova, upućivao na modalitete prijave projekata na brojne EU fondove, uz redovite edukacije kako bi što kvalitetniji kulturni programi i projekti lokalne zajednice postali i razvojni. U tom smislu kulturne politike postaju ujedno i razvojne, jer pomažu redefiniranju i repozicioniranju pojedinih kulturnih institucija i njihovom ekonomskom valoriziranju kao razvojnom potencijalu.
Posebno je značajna navedena činjenica u svjetlu globalnih trendova u EU kada je riječ o kulturi kao rastućoj gospodarskoj djelatnosti. Unatoč krizi sektor kulturnih i kreativnih industrija pokazuje najveći ekonomski potencijal s kontinuiranim rastom. Europska unija u programu Kreativna Europa 2014.-2020. predviđa 37% veći proračun za kulturni i kreativni sektor.
U tom smislu od velikog je značenja za ukupan razvoj kulturnih ustanova izrada strateških planova kojima su definirani strateški pravci, metode i ciljevi realizacije pojedinih razvojnih projekata i njihovo sektorsko povezivanje (gospodarstvo - kultura - turizam - poduzetništvo - ekologija).

 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies