www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku Znanstvena knjižnica Zadar  

Znanstvena knjižnica Zadar

 
 
Znanstvena knjižnica Zadar
Znanstvena knjižnica Zadar u suradnji s turističkim zajednicama započinje projekt reprinta prepoznatljivih segmenata kulturnog nasljeđa Zadra i Zadarske županije kojeg nalazi u svom bogatom knjižnom fondu, posebno u zbirci razglednica i fotografija. Knjižnica se uključuje u kulturni turizam nudeći gradu Zadru i Zadarskoj županiji originalne i autohtone suvenire te mogućnost boljeg informiranja svakog posjetitelja o povijesti te kulturno-umjetničkoj baštini toga kraja.

Znanstvena knjižnica Zadar baštinska je ustanova duge tradicije i bogate povijesti. Osnovana je 1855. godine, ali je s radom zapravo počela 18. kolovoza 1857. godine. Dobila je naziv Biblioteca Comunale Paravia prema prvom donatoru i osnivaču Pietru Alessandru Paraviji (1797.-1857.), rodom Zadraninu i sveučilišnom profesoru u Torinu. Prigodom posjete Zadru 1850. godine Paravia je odlučio rodnom gradu darovati svoju bogatu zbirku knjiga koja je trebala poslužiti kao jezgra buduće javne knjižnice. Prve je godine fond knjižnice sadržavao 18 000 svezaka knjižnične građe koja se prema pravilniku koristila samo u zgradi Knjižnice. Osim građe koju je poklonio Paravia, nešto knjiga kupljeno je sredstvima zadarske općine, a znatan dio pristizao je u knjižnicu darovima pojedinih zadarskih obitelji. Tako je do Drugog svjetskog rata knjižnični fond obogaćen s više privatnih zbirki knjiga poznatih zadarskih obitelji: Bianchi, Bernardi, Vuleta, Strmić, Ponte, Sanfermo, Artale, Tommaseo, Maddalena, Nagy, Ferrari-Cupilli, Battara, Negovetić, Pappafava i drugih.
 
Nakon Drugog svjetskog rata tadašnja Naučna biblioteka dolazi u nadležnost Komiteta za naučne ustanove, sveučilišta i visoke škole pri Vladi Narodne Republike Hrvatske koji je 1949. godine donio odluku da se ovoj Knjižnici dostavlja obvezni primjerak svih tiskovina s područja Hrvatske. I u tom je razdoblju Knjižnica fond obogatila i privatnim knjižnicama uvaženih građana: akademika Ivana Brčića, obitelji Modrić, Jakova Čuke, te dijelom knjižnice Marasović iz Skradina, knjigama obitelji Erco, Marcelić-Miletić i drugih. Godine 1956. u Zadru je otvoren Filozofski fakultet, između ostaloga i zbog bogatog fonda Naučne biblioteke. Odlukom Savjeta za kulturu Narodnog odbora Općine Zadar iz 1962. godine Naučna biblioteka određena je za matičnu knjižnicu Općine Zadar, a 1976. godine Savjet za biblioteke Hrvatske povjerio je Naučnoj biblioteci matičnu službu za knjižnice viših i visokih škola, znanstvenih i kulturnih institucija, te knjižnice spomeničkog značaja (Kaptolska, »Sjemeništa Zmajević«, Sv. Mihovila, Sv. Frane te Sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću).
 
Značaj Znanstvene knjižnice Zadar ogleda se i u činjenici što je značajan dio njezine najvrjednije knjižne građe (33 naslova inkunabula, 372 naslova pergamena, 1080 naslova rukopisa i 10 naslova periodike) upisano u Registar pokretnih spomenika kulture pri Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Split. I građa iz zbirke Rijetkosti (1460 jedinica) je u procesu upisa u Registar.
 
Zbog svog općeznanstvenog karaktera Naučna biblioteka 1990. godine postaje pridružena članica Sveučilišta u Splitu, a 1992. godine mijenja svoj naziv u Znanstvena knjižnica. Znanstvena knjižnica u Zadru kao čuvarica bogatog kulturnog naslijeđa, koje seže od srednjovjekovnih rukopisa, preko inkunabula i prvotisaka zadarskih i hrvatskih humanista, pa do ostale raritetne i vrijedne građe, nastoji ponuditi svojim korisnicima sva knjižnično-informacijska dostignuća, te dati svoj doprinos tritisućljetnom postojanju grada Zadra, Zadarskoj županiji i cijeloj Hrvatskoj kao dijelu europske kulturološke obitelji.
 
Tijekom 2012. godine Znanstvena knjižnica u Zadru namjerava intenzivirati suradnju s turističkom zajednicom na području kulturnog turizma. Knjižnica će, kroz već započeti projekt digitalizacije, predstavljen javnosti 11. studenoga 2011. godine pod nazivom DIKAZ (Digitalna knjižnica Zadar), predstaviti kulturno-povijesnu baštinu i vizualni identitet Zadra i okolice široj javnosti putem globalne internetske mreže. Sukladno planu razvoja DIKAZ će u doglednoj budućnosti svoje mjesto naći i na portalu Ministarstva kulture Hrvatska kulturna baština, kao i na portalu Europeana, europske multimedijalne online knjižnice.
 
Među projektima i programima koje Knjižnica, predvođena ravnateljem Mirom Grubićem, namjerava realizirati tijekom 2012. godine, ističe se izdavanje monografije o Pietru Alessandru Paraviji i priređivanje znanstvenog skupa i izložbe povodom 150 godina Narodnog lista. Naime, Knjižnica čuva i na primjeren način zaštićuje ovaj nekada značajan list od njegova početka 1862. godine. Nadalje, uz već digitalizirana značajna djela važna za proučavanje povijesti Zadra i hrvatskog jezika - Statuta Iadertina (1564.), Ritvala rimskog Bartola Kašića (1640.) i Vile Slovinke Jurja Barakovića (1682.) - digitalizirat će se rijetka djela značajna za proučavanje hrvatskog jezika i književnosti. Nastavit će se suradnja Zadarske i Baranjske županije iz Republike Mađarske, gdje se u okviru programa »Panonsko-jadranski doticaji« planira organizacija različitih događanja. Naravno, nastavit će se nabavljati nova, te restaurirati i konzervirati starija građa.

Značajan iskorak Znanstvena knjižnica je napravila izgradnjom čvrste rampe i namjenski opremljenom čitaonicom za rad sa slijepim i slabovidnim osobama, te tako nakon 155 godina svoga postojanja konačno pružila mogućnost svim osobama s invaliditetom Grada, kao i njegovim posjetiteljima s poteškoćama vida, da se korištenjem računala i softverskog čitača zaslona mogu nesmetano integrirati u šire društvene okvire (pristup internetu, elektroničkoj pošti i sl.). Knjižnica je, također prijavila projekt Talking books u sklopu predpristupnih fondova EU za financiranje opremanja zvučnog studija za prilagodbu tiskanih publikacija slijepim i slabovidnim osobama.

Na taj će način Znanstvena knjižnica Zadar osigurati ključne preduvjete za dostupnost kulturne baštine koja je u sličnim baštinskim ustanovama još uvijek počesto ne samo nedostupna nego i posve nepoznata. Realizacijom svojih planova i programa Znanstvena knjižnica Zadar podastrijet će svoju bogatu i vrijednu građu koja će time postati i turistički iskoristiva vrednota.
www.zkzd.hr
 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies