www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku Renato Labazan, direktor Turističke zajednice Grada Koprivnice  

Renato Labazan, direktor Turističke zajednice Grada Koprivnice

 
 
Renato Labazan, direktor Turističke zajednice Grada Koprivnice
Najpoznatija koprivnička manifestacija kulturnog turizma zasigurno je Renesansni festival u Koprivnici, čiji ste Vi idejni začetnik. Recite nam kako je nastala ideja za Renesansni festival i kako je teklo osmišljavanje programa?
U djetinstvu su me najviše fascinirale priče iz srednjovjekovlja i već tad sam maštao o tom bajkovitom razdoblju, a ta fascinacija je i bila razlog studiranja povijesti i geografije što sam i završio. Prije osam godina iz firme u kojoj sam radio u marketingu prešao sam na mjesto direktora TZ Koprivnice te mi se pružila mogućnost da svoje dječačke snove pretvorim u zbilju. U Koprivnici nitko do tad nije ni pomišljao iskoristiti zaboravljenu povijest u turističke svrhe, najstariji ostaci Koprivnice bili su posve zapušteni, a sadržaj ili bilo kakav inventar vezan uz tu priču nije postojao. Krenuo sam u svojevrsnu avanturu, koja je u startu dočekana sa skepsom i podsmijehom, mukotrpno okupljajući i educirajući pojedince te osmišljavajući i restituirajući pojedine zanate, alate, oružje, odjeću itd.
Ideja i želja mi je bila prezentirati život kasnog srednjeg vijeka na što vjerodostojniji način u svim segmentima (viteštvo, oruđa i oružja, zanati i trgovina, jela i pića, muzika i ples, lakrdijaštvo, običaji i zabava, vjerovanja i sl.). Prvi element koji sam kreirao u budućem povijesnom mozaiku bila je »srednjovjekovna« kovačnica (koju su čak ismijavali i neki novinari), prva takva u Hrvatskoj. U idućih osam godina sa svojim timom razvio sam sve ono što danas čini Renesansni festival. Na ovogodišnjem šestom po redu Renensansnom festivalu od gotovo tisuću kostimiranih sudionika više od polovice bilo je domaćih na što sam posebno ponosan jer se u malim sredinama teško prihvaćaju nove ideje.

Renesansni festival u Koprivnici tipološki pripada konceptu tzv. »renaissance fair« - riječ je o manifestacijama kojima je cilj stvoriti odnosno oživjeti pretpostavljeno renesansno ozračje. Renesansa je kao stilsko razdoblje u kontinentalnoj Hrvatskoj gotovo neistražena, a također ne postoje ni relevantni radovi iz povijesti svakodnevnice tog razdoblja na navedenom području. Jeste li s obzirom na to imali određenih poteškoća u prilagodbi odabranoga koncepta lokalnim uvjetima?
Renesansu javnost najčešče poistovjećuje s određenim razdobljem, što nije točno već se radi o stanju duha, kulture, pogleda na svijet itd. Vrlo često pa čak i kod obrazovanih ljudi možete čuti »Srednji vijek i renesansa« što je pogrešno jer renesansa je rođena i razvija se u kasnom srednjovjekovnom razdoblju te je prijelazno razdoblje prema Novom dobu. Kod nas renesansa dolazi u 16. st. i to nažalost najčešće u vojnom smislu - oružje i fortifikacijski sustavi su na našem području tada bili esencijalni s obzirom na tadašnju osmanlijsku invaziju. U tom razdoblju hrvatski prostori doživljavaju svoju najveću kalvariju te sve one pozitivne karakteristike renesanse koje se razvijaju širom Europe zaobilaze napaćene prostore današnje Hrvatske čiji ostaci tada brane tu istu Europu. Ostaci velebne protuturske renesansne utvrde koja je bila jedna od najvećih i najmodernijih u to vrijeme na prostoru Vojne krajine od Jadrana gotovo do Ukrajine bili su razlog zbog kojeg sam imenovao manifestaciju. No, ideja mi je bila da okosnicu sadržaja manifestacije čine upravo lokalne povijesne činjenice kako bi se ona diferencirala u odnosu na slične u Hrvatskoj i Europi (dolazak kralja Ludovika Anžuvinca i udjeljivanje povelje Slobodnog kraljevskog grada, dolazak Hermana II. Celjskog u razgledanje svojih posjeda, rekonstrukcija renesansnih mušketira i haramija kakvi su bili posada Grada u to vrijeme, latentni sukob gradskog suca i kapetana grada, razvijanje priče o koprivi - Koprivnica je dobila ime po toj biljci itd.).
I još nešto što je izuzetno važno - baš je Renesansni festival u zadnje dvije godine ponukao arheologe, povjesničare, etnologe, muzealce i druge da se počnu intenzivnije baviti tim zaboravljenim razdobljem, a rezultati se već vide: rekonstrukcija Gradskih vrata iz 16. st., istraživanje na lokalitetima u blizini, izložba inkunabule iz 1497., te medicinskih priručnika iz 16. st. u Franjevačkom samostanu za koje nitko osim Franjevaca nije znao.

Turistička zajednica Grada Koprivnice s Renesansnim festivalom sudjeluje u međunarodnom projektu »Culturevive II«, zajedno s Udrugom narodne umjetnosti županije Zala iz Mađarske te Udrugom »Međimurske roke« iz Čakovca. Značajan dio programa »Culturevive« je očuvanje i prezentacija starih zanata. Recite nam nešto više o tom segmentu. Koliko u koprivničkom kraju još uvijek ima majstora koji koriste izvorne materijale i izvornu tehniku izrade?
Segmentom starih zanata posebno sam ponosan jer osam godina obilaska okolnih sela Koprivnice, ali i Županije te čak i drugih dijelova Hrvatske, urodilo je najvećim brojem ne samo starih zanata koji još egzistiraju već i restitucijom zanata koji su nestali. Za to je bilo potrebno pronalaziti i osposobljavati ljude koji su danas nositelji istih i koji ih prezetiraju u Koprivnici, Hrvatskoj, ali i inozemstvu. Sve više je mlađih ljudi koji se počinju baviti starim vještinama i korištenjem izvornih materijala, a njihova originalnost i broj tvore sve poznatiju turističku atrakciju Koprivnice, ali i Hrvatske. Moram napomenuti da stari zanati poput karavane obilaze i dio su manifestacija diljem Lijepe naše te inozemstva. Osim promocije Koprivnice te stvorene dodane vrijednosti, obrtnici imaju i direktnu financijsku korist jer na taj način lakše plasiraju svoje proizvode te stječu nove poslovne partnere.

Sada kada je Renesansni festival već tradicija, kakvi su Vaši planovi za daljnje korištenje kulturne baštine grada Koprivnice u svrhu poboljšanja turističke ponude? Za koji program, spomenik ili običaj u koprivničkom kraju mislite da bi mogao imati potencijala postići uspjeh poput projekta Renesansni festival?
Pitanje je koliko bi bilo dobro disperzirati valorizaciju još nekih segmenata kulturne baštine u turističke svrhe na ovaj način jer TZ Koprivnice je mala te je i sam Renesansni festival izniman zalogaj za nas. Ako tome pribrojimo i Podravske motive koje sami organiziramo te niz drugih projekata, pitamo se koliko dugo možemo to sve gurati pogotovo ako uzmemo činjenicu da npr. Renesansi festival nema nikakvu podršku od Županijske TZ kao ni od resornog Ministarstva. S obzirom da se u globalu financiramo sredstvima EU te sponzora, volimo kazati da smo jedna od rijetkih samoodrživih manifestacija u Hrvatskoj. Plan mi je konstantno povećavati Renesansni festival kako kvantitativno tako i kvalitativno, fokusirati se na priču koja ima veliku masu ciljane publike (naročito obitelji s djecom) te nakon marketinške obrade domaćeg tržišta krenuti prema susjednim zemljama.
www.koprivnicatourism.com
 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies