www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku Projekt Lujzijana  

Projekt Lujzijana

 
 
Projekt Lujzijana
Projekt Lujzijana rezultat je dugogodišnjeg rada Udruge Lujzijana iz Delnica, kojim se nastoji sačuvati kulturno-povijesna i prirodna baština Gorskog kotara, a ujedno je prezentirati putem cjelovite turističke ponude. Projekt je dobio ime po povijesnoj prometnici, građenoj između 1803. i 1809. godine, koja predstavlja poveznicu različitih kulturno-turističkih djelatnosti obuhvaćenih projektom.

Prve redovite prometne trase gospodarske namjene koje su prolazile preko Gorskog kotara nastaju tijekom srednjeg vijeka u obliku »karavanskih putova«, odnosno utrtih staza kojima su pješaci pomoću tovarnih životinja prenosili raznu robu, najprije za vlastite potrebe, a s vremenom i u tranzitu između panonskog područja i kvarnerskih luka. Njihova prometna važnost povećala se tijekom 16. i 17. stoljeća uspostavom brojnih posjeda Zrinskih i Frankopana. Važna prekretnica u prometnom valoriziranju Gorskog kotara nastupa početkom 18. stoljeća, zahvaljujući razvoju morske trgovine i povećanom interesu za kvarnerske luke.
 
Zbog specifičnih geografskih oblika ovog dijela gorske Hrvatske, graditeljima je prostor zadavao mnoge probleme, a najveće prepreke bili su planinski prijevoji Kapela, Delnička vrata i Gornje Jelenje, stoga su tvrdi makadami bili prava građevinska remek-djela. Kao rezultat borbe s reljefom, nastale su tri najvažnije makadamske poveznice od Karlovca prema Kvarneru. Najstarija je Karolinska cesta duga 106 km (građena od 1726. do 1732. godine ), zatim Jozefina (građena od 1765. do 1779. godine) i naposljetku Lujzijana (građena od 1803. do 1811. godine).
 
Tijekom vremena su se uspostavili novi standardi cestogradnje koje Karolina nije mogla zadovoljiti. Zato je, gotovo usporedno nešto sjevernije, započela gradnja Lujzinske ceste odnosno Lujzijane. Tada najsuvremenijom tehnikom cestogradnje ova je cesta otvorila novu eru gradnje modernih planinskih cesta na području hrvatskog krša.
 
Podaci oko imena Lujzijane dvojni su. S jedne strane postoje tvrdnje da je ime dobila po Napoleonovoj ženi Mariji Lujzi, habsburškoj princezi, budući da je posljednji dio trase završen u vrijeme Ilirskih provincija odnosno francuske vladavine. Drugačija hipoteza govori da je habsburški car Franjo I. osobno zatražio da cesta nosi ime njegove supruge, Marije Ludovice, odnosno da se nazove »Via Ludovicea«. U svakom slučaju je Lujzijana, pogotovo u kontekstu 19. stoljeća, bila jedna od najmodernijih prometnica Habsburške monarhije, a njena je prometna važnost umanjena tek prije nekoliko godina kada joj je glavninu prometa oduzela novoizgrađena autocesta Rijeka-Zagreb.
 
Cesta Lujzijana je okosnica kulturno-turističkog projekta koji ima za cilj redefinirati i potaknuti turističku djelatnost kroz revitalizaciju kulturno povijesne baštine, očuvanje izvornosti ruralnog područja te stimuliranje komunalne, ugostiteljske, kulturne i trgovačke infrastruktre. Neki od primjera kulturno-povijesne baštine koji će se svakako uklopiti u projekt, te od kojih se želi načiniti kvalitetan budući turistički proizvod su pećina Bukovac kod Lokava, kasnoantički limes kod Prezida, frankopanski kašteli, brojni primjeri kvalitetne sakralne arhitekture te tradicijska goranska kultura. Projekt također želi pomoći u uspostavljanju prekogranične suradnje kroz zajednički turistički proizvod, marketing i informiranje te olakšati povezivanje lokalnih turističkih proizvoda i djelatnika sa susjednim zemljama. U projekt se uključila i slovenska općina Kočevje te je prijavljen za europski IPA fond, a projekt je naišao na podršku brojnih tijela državne i lokalne uprave te raznih gospodarskih subjekata diljem Hrvatske.
 
Ostvarivanjem projekta Lujzijana ponudit će se novi i drugačiji sadržaji posjetiteljima Hrvatske, a očekuje se i sigurni gospodarski utjecaj na revitalizaciju ruralnog područja kojeg projekt obuhvaća putem uključivanja potencijala u kulturnoj i prirodnoj baštini u turističku ponudu.

www.lujzijana.com
 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies