www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku Prof. dr. sc. Ivica Martinović  

Prof. dr. sc. Ivica Martinović

 
 
Prof. dr. sc. Ivica Martinović
Ove godine obilježava se 300. obljetnica rođenja Ruđera Boškovića. Što je ono što biste Vi kao vrstan poznavatelj Boškovićeva djela izdvojili kao najvažniji njegov doprinos? Je li uopće moguće jednu toliko kompleksnu i značajnu osobu predstaviti u nekoliko rečenica?
Jedva da je moguće. Bošković je uistinu bio polihistor 18. stoljeća. U kojoj god se disciplini okušao, polučio je dragocjen uvid, ostvario prodor u novo. I to podjednako u prirodnim, tehničkim i humanističkim znanostima. Zato je i bio prepoznat i cijenjen u znanstvenim središtima i na europskim dvorovima. Dosta je podsjetiti kako je Jerôme Lalande 1771. u svojoj Astronomiji prikazao Boškovićeva astronomska dostignuća ili kako je Joseph Priestley 1772. u svojoj Povijesti optike prikazao Boškovićevu filozofiju prirode.
Ali, kad baš pitate što je Bošković najvažnije napravio, da to pokušam sažeti u nekoliko rečenica. U filozofiji prirode, koja se kasnije transformirala u fiziku, izložio je izvornu teoriju sila, koja je djelovala na naraštaje engleskih i škotskih fizičara i kemičara od Josepha Priestleya do J. J. Thomsona, otkrivača elektrona, dakle u kontinuitetu od 1772. do 1907. Za neke je to premalo, a drugi postavljaju protupitanje: je li moguće više od toga? U teorijskoj je astronomiji Bošković cijenjen zbog metode za određivanje staze kometa. U statici se istaknuo dvama spisima o pukotinama na kupoli bazilike Sv. Petra, gdje se prvi okušao u teorijskom obrazloženju nastalih šteta. U organizaciji astronomskog rada velike zasluge postigao je utemeljenjem zvjezdarnice u Breri 1765. godine. U geodeziji izmjerio je duljinu stupnja na meridijanu koji prolazi Rimom i pripremio podatke za prvi ekzaktni zemljovid Papinske države 1755. godine. U hidrotehnici je zapažen ekspertizam za pet talijanskih luka. Iz matematike je napisao trosveščani udžbenik, ali tako da treći svezak sadržava dvije izvorne geometrijske teorije. Poklonike stihova zadužio je svojim epom O pomrčinama Sunca i Mjeseca, koji je doživio tri izdanja - u Londonu, Veneciji i Parizu, ali, što posebno volim istaknuti, i epigramom U rasporedu planeta Zemlja je između Marsa i Venere, kojim se založio za heliocentrizam prije negoli je Crkva ukinula zabranu Kopernikova sustava. Iz meteorologije je objavio deset radova, a iz arheologije šest. I tako se to može formulirati za svaku znanost u kojoj je Bošković istraživao, pisao i objavljivao.
S druge strane, Bošković i nadalje ostaje veliki istraživački zadatak. Broj njegovih novootkrivenih radova u rukopisu stalno raste. Spomenut ću samo dvije posljednje prinove. U travnju sam u arhivu Royal Society u Londonu pronašao neobjavljeni Boškovićev autograf, k tomu preveden i na engleski, oba spisa su neobjavljena. Pred tjedan dana u Nancyju, u arhivu Akademije Stanislava Leščinskoga, također sam pronašao autograf Boškovićeva govora pred akademicima u ožujku 1761. godine, također dosad nezabilježen u Boškovićevim bibliografijama.

Iz perspektive kulturnog turizma, središnji događaj obilježavanja Boškovićeve obljetnice je izložba u Dubrovniku, čiji ste glavni autor. Koje su bile vaše temeljne smjernice kojima ste se vodili pri osmišljavanju izložbene prezentacije Boškovićeva života i rada? Koje su specifičnosti ove izložbe?
Od prvoga dogovora s ravateljicom Dubrovačkih muzeja Pavicom Vilać shvatio sam da imam priliku napraviti veliku izložbu o Boškoviću u istočnom krilu Kneževa dvora, da imam slobodu prikazati Boškovića cjelovito, da idu samo originali, da će nam u tu svrhu poslužiti vertikalne vitrine, neke i posebno dizajnirane i naručene za ovu izložbu. Cjelovito prikazati Boškovića znači prikazati njegove doprinose u prirodnim, tehničkim i humanističkim znanostima i u diplomaciji. Zato izložba ima dvanaest cjelina: Dubrovčanin, filozof, astronom, matematičar, meteorolog, geodet, statičar, hidrotehničar, konstruktor instrumenata, književnik, arheolog, diplomat.
Arhivsku sam građu odabrao iz Državnoga arhiva u Dubrovniku, Arhiva Dubrovačke biskupije i Arhiva Pozza-Gradi u Akademijinu Zavodu za povijesne znanosti u Dubrovniku. Boškovićeva tiskana djela odabrao sam ponajviše iz Rešetarove ostavštine u Državnom arhivu i iz Znanstvene knjižnice, ali su vrijedni knjižni izlošci posuđeni i iz knjižnice Male braće te dviju zagrebačkih knjižnica: Nacionalne i isusovačke. Likovna djela potječu najviše iz Dubrovačkih muzeja i Bogišićeve zbirke u Cavtatu. Pozadinski, s diskretnim šarmom, prisutna je na izložbi i Boškovićeva rukopisna ostavština koja se čuva u Kaliforniji, u Berkeleyu, u Bancroft Library.
Prva i posljednja vitrina nude najekskluzivniju građu. U prvoj se vitrini jedan do drugoga nalaze zapis o krštenju Ruđera Boškovića, zapis o krštenju njegove majke Pavle Bettera i prvi izbor njegova oca za čelnika bratovštine lazarina. Posljednja vitrina nudi odabir Boškovićevih diplomatskih pisama, ali i pismo Benedikta Staya kojim Senatu javlja da se Boškoviću pomračio um. U svakoj sam sekciji izložbe ponudio nešto novo i dragocjeno. Primjerice, u sekciji o Boškovićevu književnom radu prvi se put može pogledati Boškovićeva pjesma kojom je pozdravio oporavak pape Benedikta XIV. To je prva, kraća inačica te pjesme, a pronašao sam je u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku. Sekcija o Boškoviću meteorologu u cijelosti je nova, jer sam prvi put sustavno prikazao Boškovićev interes za meteorološke fenomene, što je dosad bilo podcijenjeno.
Ukratko, ono što posjetitelj dubrovačke izložbe o Boškoviću može vidjeti u Kneževu dvoru ove godine takve je vrijednosti i opsega da se može vidjeti samo u Dubrovniku pod posebnim sigurnosnim i tehničkim uvjetima. To ovu izložbu razlikuje od triju mojih prethodnih izložaba o Boškoviću i to je razlikuje od ostalih izložaba koje će se ove godine upriličiti u svijetu o Boškoviću. Naime, Talijani će u Paviji prigodom međunarodnog simpozija u rujnu ove godine izložiti izbor Boškovićevih djela iz Sveučilišne knjižnice. Na poticaj lady Jadranke Beresford-Peirce radim izložbu »Ruđer Bošković and Royal Society of London«, koja će biti otvorena u studenom ove godine u mramornom unutrašnjem predvorju te najuglednije engleske akademije, a prikazat će najekskluzivnije izloške iz arhiva i knjižnice te ustanove. U atriju Gregorijane u Rimu bit će u prosincu, također prilikom simpozija, upriličena izložba »Ruđer Bošković, profesor Rimskoga kolegija«, ali to je izložba na prolaznom mjestu i mora biti na panoima. Za sjedište Unesca u Parizu također u prosincu ove godine dubrovačka će izložba biti transformirana u putujuću izložbu. Suočiti se s cjelinom Boškovićeva stvaralaštva - s tim se ciljem isplati doći u Dubrovnik ove godine.
Postao sam boškovićolog radeći upravo na dragocjenoj knjižnoj i arhivskoj građi koju sam istraživao u dubrovačkom arhivu i dubrovačkim knjižnicama. Zato ovu izložbu doživljavam i kao uzdarje ustanovama koje tu dragocjenu građu posjeduju i čuvaju, kao potporu njihovoj društvenoj misiji koja zaslužuje trajnu društvenu skrb.

Ruđer Bošković je najpoznatiji, ali svakako ne i jedini naš znanstvenik koji zaslužuje pozornost šire javnosti. Podsjetite nas na još neke velikane iz prošlosti čije bismo doprinose trebali bolje poznavati.
Ako se ograničim na starije razdoblje, u Dubrovniku se izložbe ovakvoga tipa mogu napraviti o Benediktu Kotrulju, Nikoli Gučetiću, Marinu Getaldiću, Stjepanu Gradiću, Đuru Armenu Bagliviju, u Splitu o Marku Antunu de Dominisu, u Zadru o Federiku Grisogonu, u Cresu o Frani Petriću. Posjetitelje bi takvih izložaba privukli ne samo njihovi doprinosi različitim znanostima, nego i uzbudljiv životni put tih nadarenih ljudi. Ne kažem da izložaba o njima nije bilo. Sam sam 1983. priredio izložbu o Stjepanu Gradiću, ravnatelju Vatikanske knjižnice, prigodom 300. obljetnice njegove smrti, ali jedno je kad izložbu radiš ciljano uz jedan znanstveni skup, a drugo kad je radiš svjestan da će je u nekoliko mjeseci vidjeti stotine tisuća ljudi i kad imaš uvjete osmisliti izložbu koja takovu izazovu priliči.
Želio bih još istaknuti: izložbe iz znanstvene baštine mogu se raditi na različite načine. Najčešće se usredotočuju na jednoga istaknutog znanstvenika, vrlo rijetko na jednu epohu, ali se mogu raditi i problemski - da se uoči jedan kulturni ili znanstveni fenomen pa se on cjelovito obradi i likovno predstavi. I u ovom sam se pristupu okušao, kad sam u Cresu 2003. i Zadru 2004. priredio izložbu »De Dominis protiv Petrića«. Imate poseban fenomen - da je jedan istaknuti našijenac polovicu jednoga svoga djela utrošio na polemiku s drugim istaknutim našijencem, imate priču s glavnim i sporednim junacima i možete je likovno ispričati da bude dojmljiva svakom posjetitelju. Za tu sam se izložbu odlučio zato jer sam bio duboko uvjeren u znanstvenu važnost te polemike, ali ni danas ne zaboravljam reakcije posjetitelja kojima se baš svidjela »priča« o četiri »junaka«: dva Hrvata i dva Nijemca.

Izložba u Dubrovniku, koja sa svim popratnim aktivnostima čini zaokruženi kulturno-turistički proizvod, ogledni je primjer uspješnog projekta koji objedinjuje znanost i kulturu, ali i turizam. Kako Vi iz perspektive znanstvenika doživljavate kulturno-turističku dimenziju ovoga projekta?
U pravu ste, to je jedna drugačija izložba, jer nije samo izložba i jer se za sponzore trebalo izboriti. Prate je pedagoške radionice, poseban je napor uložen u osmišljavanje uporabnih predmeta s Boškovićevim motivima, vodstvo po izložbi prezentirano je u filmu koji se vrti na internetu, ljudi u Dubrovačkim muzejima to zovu cjelogodišnjim projektom, i to s pravom. Da mogu, ja bih cijelu godinu bio proveo u Dubrovniku, jer bih tada mogao izravno i neprestano sudjelovati u popratnom programu. Ovako, iz Zagreba najviše sam mogao pomoći pripremajući prijedloge za dizajnere. Sudjelovati u tom poslu jako me veselilo, a usput sam bio znatiželjan kako će moji prijedlozi proći i u dizajnera, i u upravi muzeja, i u posjetitelja. Majice, šalice, vrećice, označivači, podmetači, magneti... Svojski sam se zalagao da se na suvenire probije Boškovićev hrvatski potpis, Boškovićeva krivulja sila, Boškovićev ‘model atoma’. Promatrati sa strane u muzejskoj prodavaonici kako stranac bira suvenir s najsofisticiranijim Boškovićevim motivom - to je za mene bio užitak! Ili slušati vodiča Japanca kako se muči izgovoriti »Bošković« pred skupinom svojih zemljaka!

Šire gledano, kako Vi procjenjujete odnos hrvatske znanstvene baštine i turizma? Sudjeluje li ona primjereno u turističkoj ponudi Hrvatske?
Znanost je poput glazbe, jer i znanost ima univerzalni jezik, jezik svojih simbola, formula i crteža. Znanost je stoga gledljiva, podatna za izložbenu djelatnost, dakako na jednoj drugoj razini nego umjetnička građa. Na dubrovačkoj izložbi o Boškoviću to je osobito prepoznatljivo u dionicama koje prikazuju Boškovićeve geodetsko-kartografske, statičke, hidrotehničke i arheološke prinose. Isto vrijedi i za instrumente koje je on stvorio: ne morate ih posve razumjeti, ali ćete sa znatiželjom pogledati izvorne Boškovićeve crteže.
Osim toga, znanost ima dugu povijest izložbene i muzejske vizualizacije i prezentacije; dovoljno je podsjetiti što u tom pogledu nudi London u Science Museum, a München u Deutsches Museum. Što Englezi čine s Newtonom, a Talijani s Galileiem, mogu i Hrvati s Boškovićem, sa znamenitim Dubrovčaninom u Dubrovniku, pogotovo jer u Dubrovniku postoji tradicija akademskoga turizma, ponajviše zahvaljujući IUC-u i brojnim znanstvenim skupovima i kongresima. Brojne prilike za plodan susret hrvatske znanstvene baštine i turizma su tu. Treba ih samo kreativno osmisliti.
 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies