www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku Prof.Yoel Mansfeld Head, Centre for Tourism, Pilgrimage & Recreation Research Department of Geography & Environmental Studies University of Haifa, Israel.  

Prof.Yoel Mansfeld Head, Centre for Tourism, Pilgrimage & Recreation Research Department of Geography & Environmental Studies University of Haifa, Israel.

 
 
Prof.Yoel Mansfeld  Head, Centre for Tourism, Pilgrimage & Recreation  Research Department of Geography & Environmental Studies University of Haifa, Israel.
Kao stručnjak za planiranje i razvoj turizma, recite nam svoje dojmove o hrvatskim turističkim odredištima?
Moj je dojam da hrvatska turistička ponuda ima dobar omjer cijene i kvalitete posebice kad su u pitanju objekti koji se po svojoj kvaliteti svrstavaju na vrh ljestvice. Odredišta su kvalitetno vođena i kroz sve ove godine dojam je da se hrvatski turizam dobro nadmeće kao mediteranska turistička ponuda. Čak i u odredištima za masovni turizam, stvara se slika da nije riječ o grubom razvoju masovnog turizma nego o nečemu pažljivijem, da se vodi računa o potrebi očuvanja okoliša i istovremeno o ostvarenju dobrog poslovanja.

Dubrovnik ima reputaciju krunskog dragulja hrvatskog turizma. Boraveći ovdje, što mislite o toj reputaciji? Arhitektura i povijest grada su posebni, ali promatrajući Dubrovnik kao turističko odredište u usporedbi s Venecijom ili drugim mediteranskim gradovima slične povijesti, što bi trebalo istaknuti kao dubrovačko jedinstveno obilježje?
Nema sumnje da je Dubrovnik jedan od najjedinstvenijih i najbolje očuvanih starih gradova koji djeluje poput magneta za tisuće turista dnevno tijekom ljeta. Posjetio sam Dubrovnik već četiri puta i moram priznati da sam se ovaj put iskreno zabrinuo. S jedne strane, iskusio sam i osjetio se poput sardine zajedno s tisućama dnevnih posjetitelja koji su se slijevali u grad s tri različita kruzera. Tako da u mojoj glavi stvarno pitanje više nije je li Dubrovnik više ili manje privlačan kao turističko odredište nego jesu li gradonačelnik i lokalna turistička uprava spremni donijeti hrabru odluku i nadzirati i kontrolirati broj posjetitelja koji dolaze u taj grad. Takvo važno kulturno i povijesno odredište bi također trebalo biti krajnje oprezno u definiranju što je to što donosi prihod gradu - ulični performans s papigama ne prenosi turistima u potrazi za kulturnim sadržajem nikakvu lokalnu povijest niti priču...

U Hrvatskoj su brojne diskusije o tzv. elitnom i tzv. populističkom turizmu (pri čemu se ovaj potonji najčešće koristi u pogrdnom smislu) te rasprave o tome kako bi se Hrvatska trebala pozicionirati kao turističko odredište u toj vrsti hijerarhije. Što Vi mislite o toj temi? Jesu li ti pojmovi uopće još uvijek valjani u modernoj teoriji turizma?
Po meni bi se pravilni proces turističkog planiranja i razvoja trebao zasnivati na održivim principima. Međutim, moja se interpretacija održivosti temelji na procesima koji idu odozdo prema gore radije nego odozgo prema dolje. Drugim riječima, moj je prijedlog da se, imajući na umu rezultat turističkog razvoja, prvo razmotre granice prihvatljive promjene unutar lokalnih zajednica. Tek onda kad se snimi njihova osjetljivost i stav prema turističkom razvoju može započeti turističko planiranje koje će u svoj proces ugraditi lokalne stavove. Usvoji li se takva politika, lokalni ljudi će biti više uključeni i imati više koristi od lokalnog i regionalnog turizma.

Drugo je područje Vaše stručnosti vjerski turizam. To područje turizma je u Hrvatskoj još uvijek na počecima. Na primjer, Marija Bistrica, naše najveće svetište svete Marije, donekle slično svetištu Czestochowa u Poljskoj, mali je grad bez veće turističke infrastukture. Koji bi koraci bili potrebni da se takvo mjesto pretvori u veće turističko odredište?
Osnovno je pitanje zapravo zašto bi takva odredišta trebala primati mase turista? Vjerski turizam ima svojih prednosti i mana. Glavni cilj pri preustroju takvih mjesta u vjerska je da se to planira na način da mjesto može ugostiti jednako i turiste u potrazi za kulturom i one koji dolaze iz vjerskih razloga. Dok su prvi u potrazi za kulturnim doživljajem, hodočasnici traže vjersko iskustvo. Tu je potreban menadžment koji odvaja i dijeli tako da se dva tržišna segmenta ne dodiruju. Hodočasnicima se time osigurava duhovno, a svjetovnim gostima kulturno iskustvo.

U Dubrovniku ste govorili o 'usponu i padu' održivog turizma. Do koje su mjere usporedivi glavni trendovi u konceptualiziranju društveno-kulturalne održivosti u kuturnom, vjerskom ili bilo kojem drugom vidu turizma?
Koncepte koji sadrže društveno-kulturalno svojstvo nije lako usporediti kao takve bez korištenja prave metodologije. Ako pretpostavimo da je svaka zajednica-domaćin različita, onda moramo razviti nove metode koje mogu otkriti granice prihvatljive promjene kod lokalnih ljudi i njihovu društveno-kulturalnu osjetljivost prema turističkom razvoju. Osobno, više volim koristiti modele koji se temelje na vrijednostima deficita koje su usporedive i stoga, na osnovi usporedbe mogu iznjedriti zanimljiva zapažanja.
 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies