www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku Muzej vampira Jure Granda, Tinjan, Kringa  

Muzej vampira Jure Granda, Tinjan, Kringa

 
 
Muzej vampira Jure Granda, Tinjan, Kringa
Muzej vampira Jure Granda u Kringi projekt je prezentiranja lokalne legende o prvom vampiru zabilježenom vlastitim imenom i prezimenom u europskoj povijesti, Juri Grandi/Granđi. Riječ je o projektu kojeg je, s ciljem obogaćivanja kulturno-turističke ponude toga kraja, započeo Odbor za turizam Općine Tinjan.

Kringa je slikovito selo s tipičnim istarskim kamenim kućama, koje se smjestilo pet kilometara južno od Tinjana i dvanaest kilometara jugozapadno od Pazina. Selo je izgrađeno na ostacima prapovijesnog naselja i na kasnijoj rimskoj utvrdi. I danas se na nekim kućama mogu naći kamene ploče s antičkim natpisima. U srednjem vijeku Kringa je bila opasana bedemima koji međutim nisu sačuvani. U središtu mjesta je barokna crkva svetih Petra i Pavla iz 1787. godine.

Jure je bio seljak iz Kringe, tog malenog sela u središnjoj Istri. Umro je 1656. godine, no tu legenda tek počinje. Vratio se kao vampir i terorizirao svoje selo noćima, posebno svoju udovicu, sve dok nije ostao bez glave šesnaest godina kasnije. U jednoj noći 1672. godine, devetoro mještana Kringe, predvođeno seoskim poglavarom i svećenikom, zaputilo se na groblje odlučno da se obračuna s napašću koja je godinama terorizirala selo. Otkopali su grob neumrlog noćnika i u njemu zatekli očuvano tijelo rumenih i nacerenih obraza. Nakon neuspješnog probadanja glogovim kolcem, vampiru je odrubljena glava i grob zatrpan, te je uznemiravanje prestalo.
Slovenski autor Janez Vajkard Valvasor pisao je o slučaju Jure Grande u svom poznatom djelu »Die Ehre deß Hertzogthums Crain«, po posjetu Kringi tijekom svojih putovanja. Djelo je objavljeno u Nürnbergu 1689. godine, a sastoji se od 15 knjiga u 4 toma, na 3523 stranice i s 533 ilustracije od kojih mnoge prikazuju život u Istri i istarske krajolike. Juru Grandu spominju i Erazmus Francisci te Johan Joseph von Goerres u djelu »La mystique divina, naturelle et diabolique« objavljenom u Parizu 1855. godine. Priču o Juri Grandu iskoristio je i suvremeni hrvatski pisac, Boris Perić, u svom romanu »Vampir« 2006. godine.

Najranije objavljivanje zapisa o slučaju Jure Grande prethodi tzv. vampirskoj epidemiji u Srbiji zbog koje je Marija Terezija tada čak osnovala komisiju za proučavanje problema vampirizma. Prepisivan u mnogim starim zbornicima strašnih priča, slučaj Jure Granda jedna je od prethodnica pojave vampira u europskoj književnosti 19. stoljeća, od novele »Vampir« Johna Polidorija (1819. godina), preko najpoznatijeg vampirskog romana, »Drakula« Brama Stokera (1897. godina). Vampiri se kao književna tema odnosno buduća tema pop kulture javljaju u 19. stoljeću, te se u početku vežu izrijekom uz prostor jugoistočne Europe (Istra, Srbija, Rumunjska). To je prostor koji je tada ponovno postao dio Europe prešavši iz ruku Otomanskog carstva, te je za stanovnika europskog Zapada koji je u to doba već s obje noge zakoračio u industrijalizaciju predstavljao egzotičan Istok što se poklopilo s razdobljem antimodernističkog romantizma. Toj percepciji valja pridodati i viktorijansko englesko razdoblje koje je, barem izvana, nametalo strogo kodificirana pravila ponašanja. Uz načelnu besmrtnost i nadljudsku snagu vampir je lik koji je lišen svih društvenih spona, obaveza ili moralnosti što ga čini vrlo moćnim, a time i privlačnim.

Popularnost vampirskih tema traje istom snagom od 19. stoljeća do danas i to svakako predstavlja jak turistički potencijal. Rumunjska to koristi turističkom eksploatacijom starog grada Brana ili izgradnjom tematskog parka »Dracula Park« u Sighisoari. Muzej vampira u Istri korak je u tom smjeru.

Neobičan muzej, koji je u svome mjestu uredio Odbor za turizam Općine Tinjan, izaziva pozitivne reakcije. Posjetitelji su oduševljeni domišljatim grafičkim uređenjem vanjske fasade oko ulaznih vrata. U prvom unutrašnjem predprostoru u maloj suvenirnici mogu se kupiti suveniri, rukotvorine proizvođača s Tinjanštine. Kroz uska vrata posjetitelj ulazi u zamračeni labirint u kojem se upoznaje s pričom o Juri Grandi i njegovoj udovici Ivani. U središnjem se muzejskom prostoru kostimiranim lutkama, mrtvačkim sanducima, glogovim kolcima i batovima, ali i umjetničkim slikama i skulpturama dočaravaju istarske legende o vampirima.
www.kringa.com
 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies