www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku Muzej Alke u osnivanju, Sinj  

Muzej Alke u osnivanju, Sinj

 
 
Muzej Alke u osnivanju, Sinj
Sinjska alka jedini je preostali primjer viteških igara koje su bile redovito održavane u hrvatskim gradovima na obali do 19. stoljeća. Njezina vrijednost prepoznata je od UNESCO-a te je uvrštena na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Nakon dovršetka Alkarskih dvora, što je i bilo odlučujući preduvjet za osnivanje, izrađuje se postav i uređuje Muzej Alke koji će biti otvoren prije završne proslave 300. Sinjske alke u kolovozu 2015. godine.
Inicijativa za izgradnju Alkarskih dvora datira još iz 1927. godine kada je Uprava Viteškog alkarskog društva pokušala osigurati sredstva za gradnju na utvrdi Kamičak. Preko kipara Ivana Meštrovića tada je bio angažiran poznati slovenski arhitekt Vinko Glanza, koji je osmislio idejni projekt. Bilo je i prijedloga da se dvori smjeste u Palacinu - današnjem Muzeju Cetinske krajine. Tada te ideje međutim nisu bile realizirane. Uprava Viteškog alkarskog društva u suradnji s prof. Ivom Maroevićem iz tadašnjeg Restauratorskog zavoda Hrvatske i inž. Duškom Dropulićem 1980. godine osnivala je odbor i ponovno pokrenula inicijativu o gradnji dvora, s nekoliko prijedloga za lokaciju. Krajem 1990.-ih godina Kvartir je postao konačna lokacija, a Viteško alkarsko društvo odlukom Vlade Republike Hrvatske 2004. godine postalo je vlasnikom cjelokupnoga kompleksa za izgradnju Alkarskih dvora.
Izgradnju Alkarskih dvora u kojima će Muzej Alke biti glavni sadržaj zajednički su financirali Vlada RH, Viteško alkarsko društvo, grad Sinj i Splitsko-dalmatinska županija. Građevinski radovi su završeni dok je ostalo za urediti interijer za stalni postav Muzeja. Kao najbolji rad na natječaju prihvaćen je rad arhitekta Ante Kuzmanića te su započeli radovi kojima su prethodila konzervatorsko-restauratorska istraživanja. Muzejski prostor i kongresna dvorana u podzemlju dvorišta dviju obnovljenih povijesnih građevina čine kralješnicu kompleksa koja povezuje prostor od ulaza Petrovac na jugu do vojvodinih prostorija na sjeveru. Dvoetažnost prostora daje posebnu dinamiku, jer penjanje uz postave muzejskoga dijela omogućava posjetitelju doživljaj iz više rakursa.
Posebna atrakcija u postavu bit će dio alkarske povorke izložen u prirodnoj veličini. U zasebnom dijelu bit će postavljena rekonstrukcija bitke pod Sinjem iz 1715. godine, gdje će posjetitelji u multimedijalnom okruženju moći doživjeti slavnu bitku. Krov muzeja i dvorane predstavljaju parter, dizajniran primarno kao ishodište formiranja alkarske povorke. Cijela priča temelji se na kontrastima prostora ispod i iznad zemlje. Alkarski dvori obnovljeni su, sukladno konzervatorskim uvjetima, tradicionalnim materijalima. U muzejskom postavu u podzemnom dijelu kompleksa bit će korišteni suvremeni materijali i oblici, koji će s toplim drvenim podovima i velikim staklenim plohama uvučenih svjetiljki primarno oblikovati funkcionalne meandre muzeja i multimedijalnog centra.

Formalna odluka o osnivanju Muzeja Alke donesena je na izvanrednoj Skupštini Viteškoga alkarskog društva Sinj održanoj 30. lipnja 2012. u Alkarskim dvorima, no sama ideja o osnivanju Muzeja Alke ne može se promatrati odvojeno od procesa valorizacije Sinjske alke kao manifestacije, od 1979. godine kada je proglašena kulturnim dobrom, preko uvrštavanja na UNESCOvu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine 2010. godine, do priznanja kojim je Sinjska alka proglašena najboljom kulturnom manifestacijom u 2012. godini u okviru projekta »Doživi Hrvatsku - Experience Croatia 2012.« kojeg provodi Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Ministarstvom turizma i Ministarstvom kulture kao nacionalni program oznake kvalitete u kulturnom turizmu.
Tako su ostvareni svi preduvjeti za uspjeh budućeg Muzeja Alke, ne samo u smislu muzejskog postava nego i kao turističke atrakcije odnosno valorizacije Sinja kao poželjne turističke destinacije. Alka tako kreće putem kulturnog turizma te zaslužuje instituciju koja će se baviti čuvanjem i proučavanjem artefakata vezanih uz alku te osmišljavanjem različitih oblika prezentacije povijesti alke posjetiteljima.

www.alka.hr
 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies