www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja  

Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja

 
 
Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja
Nakon niza odgovornih dužnosti koje ste proteklih godina obnašali u strukovnim i tijelima državne uprave, početkom ove godine izabrani ste za predsjednicu Europskog muzejskog foruma. Što to znači za Vas osobno, ali i za muzejsku struku u Hrvatskoj?
Taj izbor, kao i onaj za članicu upravnog odbora svjetske muzejske organizacije ICOM, znači mi iznimno mnogo jer potvrđuje da su moji kolege, cijenjeni i ugledni muzejski stručnjaci iz velikog broja različitih zemalja, prepoznali profesionalne napore, trud i znanja koja ulažem u posao koji radim. To daje i dodatnu vjerodostojnost stavovima i projektima koje promičete i pokazuje da svoje prijedloge temeljite na recentnim trendovima, kvalitetnim pokazateljima i istraživanjima u struci, a ne na laičkim procjenama upitne motivacije.
Lijep je osjećaj kada vas Američka asocijacija muzeja poziva da održite predavanja na njezinom godišnjem skupu ili kada vas tajvanska regionalna vlada konzultira oko svojih projekata. U prilici ste razmijeniti mišljenja i primjere dobre prakse s vodećim profesionalcima u području, što vam znatno podiže kvalitetu rada i druge kompetencije. To je jedan proces cjeloživotnog učenja kojeg ne možete naučiti kroz formalno obrazovanje pa je stoga iznimno vrijedno.
Uvijek iskoristim priliku za promociju Hrvatske pa sam u već dvije američke turističke agencije uspjela »ubaciti« nove ture koje uključuju našu zemlju. U ponudu Arezze nalazi se Zagreb s okolicom, zajedno sa svim Muzejima Hrvatskog zagorja, dok je Far Horizons za sada zainteresiran samo za obalu i za sljedeću godinu je pripremio veliki trinaestodnevni aranžman krstarenja po južnom i srednjem Jadranu. Nadam se da će kasnije biti zainteresirani i za kontinentalni dio Hrvatske.

Dugogodišnja ste ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja, institucije koja se pod Vašim vodstvom profilirala u jednu od najuspješnijih muzejskih institucija ne samo u Hrvatskoj već i u ovom dijelu Europe, o čemu svjedoče brojne nagrade i priznanja koje ste dobili. Riječ je o vrlo kompleksno ustrojenoj ustanovi, u kojoj ste samo u posljednjih nekoliko godina ostvarili nekoliko iznimno značajnih velikih projekata: osim izgradnje Muzeja krapinskih neandertalaca i obnove dvorca Veliki Tabor, pokrenuli ste i projekt vezan uz zaštitu nematerijalne baštine (CRAFTATTRACT), koji je možda nešto manje poznat široj javnosti. O čemu je riječ?
Muzejski projekti su dugoročni i potrebno je mnogo rada i sakupljenog znanja za uspješno upravljanje tako složenom ustanovom kao što su Muzeji Hrvatskog zagorja. Pored vođenja velikih projekata, koji uvijek uključuju delikatne odnose s različitim dionicima čiji interesi često nisu usklađeni, ne možete dopustiti zanemarivanje svih ostalih dijelova sustava. Tako smo, uz gore navedene projekte, obnovili i postav u Muzeju seljačkih buna, postavili nekoliko novih stalnih izložbi u Muzeju »Staro selo« u Kumrovcu, osmislili atraktivnu izložbenu shemu i događanja u Galeriji Antuna Augustinčića, iako smo javnosti možda najpoznatiji po događanjima oživljene povijesti s kojima smo započeli prvi u Hrvatskoj.
Projekt CRAFTATTRACT je jedan od najuspješnijih muzejskih projekata sufinanciran sredstvima Europske Unije u okviru Programa za susjedstvo, a njegova održivost je ono što ga izdvaja od mnogih drugih. Naime, danas se on realizira kao regionalni model u mnogim zemljama u okruženju i poslužio je kao predložak drugim regijama u Hrvatskoj. U sklopu projekta, u Muzeju »Staro selo« u Kumrovcu, otvoren je prvi Centar za nematerijalnu baštinu u ovom dijelu Europe, u kojemu se baza podataka o tradicijskim obrtima oblikovala na način da služi i kao podloga za razvoj novih turističkih proizvoda. Projekt CRAFTATTRACT koristio je i Ministarstvu kulture RH prilikom prijave fenomena tradicijskih obrta i vještina na nacionalnu i UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine. Realizirana su dva uspješna upisa iz Krapinsko-zagorske županije na UNESCO listu - Izrada tradicijskih drvenih igračaka Hrvatskog zagorja i Medičarstvo SZ Hrvatske, a na pripremi dosjea sam bila osobno uključena.

Obnova, a potom i prezentacija Velikog Tabora, koja teče u nekoliko faza, ogledni je primjer velikoga projekta koji objedinjuje mnoge subjekte, od multidisciplinarnih znanstvenih istraživanja u koja su uključeni stručnjaci iz više područja, preko složenih i financijski zahtjevnih konzervatorsko-restauratorskih radova, do osmišljavanja raznih oblika prezentacije, a u realizaciji takvog obuhvatnog projekta nužna je i tijesna suradnja s lokalnom zajednicom, jedinicama lokalne samouprave te lokalnom turističkom zajednicom. Jeste li zadovoljni postignutom sinergijom svih tih čimbenika?
Projekti poput obnove utvrđenog grada Velikog Tabora iznimno su zahtjevni jer, kao što ste dobro primijetili, podrazumijevaju rad s brojnim suradnicima ali i različitim autoritetima s kojima u pravilu suradnja nikada nije jednostavna zbog različitih pozicija moći. Ulažu se i velika financijska sredstva, a budući da se dodjeljuju sistemom godišnjih proračunskih potpora znatno poskupljuju i produžuju realizaciju. Tu je i »naslijeđena praksa djelovanja« velikih sustava koji vode radove, a najblaže bismo je mogli opisati kao nedovoljno učinkovitu. Na to se često još nadovežu neriješeni imovinsko-pravni odnosi i problemi s infrastrukturom. Istraživanja se provode desetljećima, u projekte se ne uključuju izrade analiza troškova i koristi, plana upravljanja i slično, što kasnije Muzejima otežava poslovanje. U današnje vrijeme velikog rasta režijskih troškova ne moram posebno objašnjavati kako nas zabrinjavaju računi za plin, struju, vodu i ostalo za preko šezdesetak objekata kojima upravljamo. Za novi muzej u Krapini nismo dobili nova radna mjesta, a sada kada je i dio Tabora otvoren za javnost nedostatak zaposlenika sukladno propisanim standardima je još očitiji.
Surađujemo s lokalnom zajednicom, upravom i turističkim zajednicama no nedostatak sinergija i dalje je ključni problem. Prisutna je velika rascjepkanost interesa, nedostatak jasnih kriterija i nastavak neodržive prakse koju bismo najslikovitije mogli sažeti u težnju da svako »selo ima svoju paradu«. To može bit zgodno druženje uz čašicu besplatnog vina i kušanje lokalnih delicija ali sigurno nije osnova za razvoj turizma kao gospodarske grane od koje očekujemo znatan prihod. Uvijek se pitam kako to da se bez problema financiraju skupe strategije u kojima stručnjaci jasno navedu ključne atrakcije, a zatim se u praksi to ne provodi. Postoji odgovornost za poticanje projekata koji će uključivati novo zapošljavanje, nove investicije i osigurati priliv inozemnih sredstava.

Muzej krapinskih neandertalaca je neposredno po otvorenju privukao ogroman broj posjetitelja. Na koji način i dalje zadržavate i potičete interes za posjet?
Zbog specifičnosti teme koju obrađuje, sadržajno jedinstvene u ovom dijelu Europe, vrlo atraktivnog postava autora Željka Kovačića i Jakova Radovčića, te izvanrednih multimedijalnih rješenja koja su realizirali brojni partneri u projektu, Muzej krapinskih neandertalaca je bio kulturni događaj godine u 2010. godini što mu je osiguralo neviđen medijski publicitet za jednu muzejsku ustanovu i rijeke posjetitelja koji su željeli razgledati novi postav. Iako je nemoguće održati istu razinu posjećenosti, interes publike je i dalje vrlo velik. Deseci tisuća posjetitelja zadovoljni su obilaskom tijekom kojega se trudimo ponuditi kvalitetna stručna vodstva, imamo audio vodiče na osam jezika, a u muzejskoj suvenirnici nudi se široka lepeza suvenira i literature o temama iz postava. Posebno bih istaknula činjenicu da veliki dio posla odrađuju sezonski zaposlenici, te da nam nedostaje stalno zaposleno stručno osoblje.
Posebnim edukativnim programima nastojimo privući posjetitelje koji žele naučiti više o postanku čovjeka, svijetu fosila ili geološkoj prošlosti Zemlje, a jedan dio korisnika će zbog sudjelovanja u novim zanimljivim radionicama ponovno posjetiti Muzej. Dugogodišnje programe poput Zimskih radionica i igraonica za najmlađe, Ljetne geološke škole ili Dana Dragutina Gorjanovića Krambergera upotpunili smo programima poput Dječjeg geološkog laboratorija ili onima u kojima se modeliraju životinje iz vremena krapinskih neandertalaca te izrađuje odjeća kakvu su nosili prastanovnici Krapine. Interaktivne radionice uključuju izradu geološkog stupa ili zabavno-poučne igre poput one »Evoluiraj … i ne ljuti se«. Osnovni cilj programa je potaknuti interes kod mladih za prirodne znanosti paralelno sa stjecanjem znanja o najdubljoj prošlosti. Muzej organizira i interaktivne programe u prirodi sa specifičnim ciljevima izgradnje svijesti o potrebi zaštite prirodnih nalazišta, o korištenju ekoloških prihvatljivih materijala i očuvanja prirode, te razvijanje odabranih mekih vještina kod polaznika. Tako pojedinci mogu sudjelovati u radioncama Lov na Hušnjakovom, Izrada kamenih alatki i Paljenje vatre. Muzej krapinskih neandertalaca dobitnik je godišnje nacionalne turističke nagrade Antun Štifanić za 2011. godinu.
Koristili smo svaku prigodu za promidžbu ove naše glavne atrakcije i u Hrvatskoj ali i svijetu, no smatram velikim propustom što ne postoji organizirana prodaja aranžmana za ovaj muzej kao i ostale naše lokacije barem u zemljama u okruženju. Turističke agencije nas ne nude na tržištu, a bez njihove potpore nemamo izgleda ostvariti veći priliv inozemnih gostiju. Način postojeće turističke promidžbe ne daje dobre rezultate što pokazuje i činjenica da u 2011. strani posjetitelji čine svega 5% ukupnog posjeta u Krapini.

Muzeji Hrvatskog zagorja kontinuirano organiziraju čitav niz događanja oživljene povijesti. Što se priprema za jesen?
Muzeji Hrvatskog zagorja zaista su bili pioniri u Hrvatskoj u području događanja oživljene povijesti. Realizirali smo brojne projekte najviše kvalitete u području kulturnoga turizma i pri tome smo nastojali koristiti stvarne podloge za osmišljavanje programa, osmisliti edukativne sadržaje i što je vrlo važno uključiti element autentičnog okruženja za određeni prikaz. Nužno je u organizaciju takvih događanja uključiti muzejske ustanove kako bi se izbjegle trivijalnosti poput vitezova na bazenima i parkiralištima, »plemićkih fešti« u seoskim gostionicama i slično. Smatramo da smo našim programima iznimno doprinijeli promociji Krapinsko-zagorske županije kao regije dvoraca i njezinog brendiranja kao Bajke na dlanu.
Gornjostubički Viteški turnir je najstarija manifestacija te vrste u zemlji, jedina uključuje dvoboje na konjima - karakterističan način nadmetanja plemstva, a poslužio je kao inspiracija velikom broju drugih destinacija za organizaciju sličnih događanja.
Muzeji su inicijatori projekta i scenarija događanja Seljačka buna, kojega sada izvode udruge uz potporu lokalne turističke zajednice, zatim projekta Legende i priče iz zagorskih dvoraca, događanja Srednjovjekovni tabor pod Taborom i slično. Muzej »Staro selo« u Kumrovcu, također je osmislio niz događanja poput »Zagorske svadbe«, »Ophoda zelenog Jure«, »Subote u Etno - selu«, a ušao je 2011. godine u najuži izbor za najdestinacije EDEN. U Krapini sudjelujemo u događanju Noći krapinskog pračovjeka, Ljetu u Krapini i Tjednu kajkavske kulture. U Klanjcu promoviramo Dan mira prigodnim kulturnim programom, a Noć muzeja osebujan je doživljaj za posjetitelje Zagorja.
Upravo su zaposlenici Muzeja uložili veliki trud i naučili brojne vještine, napisali tekstove za događanja, osmislili i izvode lutkarske predstave, glume i plešu, izrađuju oružje i opremu - sve to svjedoči o jednom velikom ljudskom kapitalu koji Muzeji posjeduju i koji treba biti prepoznat. I ovom prigodom želim zahvaliti svima njima koji su uložili veliki entuzijazam u svakodnevni rad i odradili daleko više posla nego što je »opisano u pravilniku«. Mislim da smo uspjeli u svim našim muzejima dodati jedan prepoznatljiv „štih“ koji posjetitelji prepoznaju.
U rujnu, u Velikom Taboru organiziramo zanimljive programe koji će se pod nazivom Srednjovjekovne svečanosti odvijati svake subote od 25. kolovoza do 22. rujna, od 16 do 20 sati. Posjetitelji će uz razgled postava moći uživati u interpretacijama prizora iz srednjovjekovnog života poput suđenja kradljivcima i vješticama, vježbama s oružjem, oblikovanju grbova i slično. Tu su i lutkarske predstave - Veronika Desinićka, Zmajevo blago i Črni Toma, te renesansni plesovi i glazba.
U Strategiji razvoja turizma Krapinsko-zagorske županije dvorci su istaknuti kao najjači potencijal razvoja turizma, naravno uz nalazište pračovjeka kao svjetski poznatog lokaliteta, kojemu još nedostaje jednako kvalitetni turistički popratni sadržaj na što bi trebalo obratiti pozornost u sljedećoj godini. To je istaknuo i ministar turizma Veljko Ostojić prilikom nedavnog posjeta, pa se nadam da će i to, uz naravno svijest da boljim radom doprinose vlastitom gospodarskom razvoju, biti dodatna motivacija turističkom sektoru za bolju suradnju s Muzejima Hrvatskog zagorja.


 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies