www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku Festa svetog Vlaha, Dubrovnik  

Festa svetog Vlaha, Dubrovnik

 
 
Festa svetog Vlaha, Dubrovnik
Festa svetoga Vlaha tradicionalni je vjerski događaj povodom blagdana sveca zaštitnika Dubrovnika, upisan na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Istoga dana, 3. veljače, obilježava se i Dan grada Dubrovnika.

Sveti Vlaho (Blaž), biskup i mučenik iz Sebaste, zaštitnik je grada Dubrovnika i njegov parac (zagovornik). Prema legendi ovaj se svetac 971. godine ukazao plebanu Stojku u crkvi sv. Stjepana i upozorio na opasnost od Mlečana koji su se utaborili okolo Dubrovnika s izlikom opskrbe hranom, no s pravom nakanom zauzimanja grada. Nakon svetačkoga upozorenja Dubrovčani su se pripremili za obranu te je tako namjera Mlečana bila osujećena, a građani su izabrali svetoga Vlaha za svoga glavnoga zaštitnika.
 
Štovanje svetoga Vlaha ostalo je kroz burna vremena dubrovačke povijesti nepromijenjeno, a njegova zaštita trajna. U njegovo ime donosili su se zakoni, kovao se novac s njegovim likom, pod njegovom su zastavom plovili brodovi i upućivali se poslanici u strane zemlje. Njegovi kipovi na zidinama i njegove slike u crkvama i privatnim prostorima bili su ishodište osjećaja sigurnosti čitavoga društva. Pod vrhovnim okriljem ovoga sveca Dubrovčani, plemići i kmetovi, građani i trgovci, razvili su čvrsto i nepokolebljivo zajedništvo zahvaljujući kojem su odolijevali brojnim iskušenjima različitih povijesnih previranja.

Slavlje Dana svetoga Vlaha datira još od 972. godine. Od početka 11. stoljeća Dubrovčani pribavljaju razne relikvije svetog Vlaha te se njegov kult širi i izvan zidina, ukupnim teritorijem kojega je objedinjavala srednjovjekovna komuna odnosno Dubrovačka Republika. Obilježavanje svečeva blagdana razvilo se u višednevno slavlje koje objedinjuje više elemenata u složeni obred razrađene strukture i dramaturgije.
 
Najstariji dokument koji spominje Festu svetog Vlaha datira iz 1190. godine. Za vrijeme Dubrovačke Republike Festa je bila državni blagdan. Tada su stanovnici čitave Republike masovno dolazili u grad, sa svojim crkvenim barjacima i u svojim narodnim nošnjama. Festa sv. Vlaha je praznik koji je osim svoje religiozne uloge predstavljao i manifestaciju društvene kohezije Dubrovačke Republike. To je vidljivo i iz uloge festanjula, uglednika iz raznih staleža, čija je dužnost pozivati puk na Festu te sudjelovati i organizirati procesiju u kojoj se nose relikvije sveca. Procesija u kojoj sudjeluju pripadnici raznih seoskih i gradskih bratovština u narodnim nošnjama i s karakterističnim barjacima i danas je središnji događaj Feste.
 
Blagdansko slavlje započinje na Gospu Kandeloru (Svijećnica), 2. veljače, kada se ispred crkve sv. Vlaha puštaju bijele golubice, simboli slobode i mira, i podiže svečev barjak na Orlandov stup. Sljedećega dana, 3. veljače, u procesiji koju predvode crkveni velikodostojnici i u kojoj sudjeluje mnoštvo vjernika iz grada i okolice, svečeve moći nose se Stradunom i ostalim gradskim ulicama i trgovima. Posebno mjesto pod baldahinom u procesiji zauzima najznačajnija od svih relikvija dubrovačke katedrale, Isusova pelenica. Ispred crkve svetog Vlaha barjaci se izvijaju i klanjaju na poseban način, iskazujući na taj način poštovanje svecu zaštitniku. Osim tog posebnog umijeća, svojom originalnošću i ljepotom pažnju tada plijene i svečane narodne nošnje. Vjernici čitav dan pohode crkvu, a svećenici obavljaju tzv. grličanje, blagoslov vjernika ispred isprepletenih svijeća, jer sveti Vlaho čuva od bolesti grla.

Festa svetog Vlaha ujedno je i Dan grada Dubrovnika pa uz središnji vjerski događaj i duhovni segment ti dani obiluju i nizom popratnih svjetovnih manifestacija. U baroknom dubrovačkom Kazalištu Marina Držića odvija se svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj se dodjeljuju nagrade grada. Gosti Dubrovnika tih su dana i pripadnici diplomatskog kora, te brojni uglednici iz hrvatskog i stranog poslovnog i političkog svijeta. Za njih se, također kao dio tradicije, u Revelinu organizira tzv. Večera od kandelore, gdje se kušaju dubrovački specijaliteti, šporki makaruli i krafne. Danima prije i poslije Feste svetoga Vlaha za sve građane i goste Dubrovnika održavaju se brojni koncerti, izložbe, sportska događanja, predstavljanja knjiga i ostali bogati kulturno-umjetnički i zabavni programi svetome Vlahu u čast.

U kontinuiranom povijesnom trajanju od 10. st. do danas Festa je zadržala svoje tradicionalne i prepoznatljive odlike i vrsnoću izričaja, oblikujući lokalni i nacionalni kulturni pejzaž te povezujući materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu prožimljujućom duhovnom dimenzijom. Festa svetoga Vlaha izuzetna je pojava nematerijalne kulturne baštine, koja je 2009. upisana na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. I ta činjenica svjedočanstvo je izražene svijesti o potrebi da se ova izuzetna vrsta baštine očuva, zaštiti i dodatno valorizira.

UNESCO-va zaštita dodatno je jamstvo i pravni okvir za djelovanje na očuvanju Feste te podizanje svijesti o njenim vrijednostima. No, nezaobilazan zalog budućnosti ove više od tisućljeća stare manifestacije leži u zalaganju lokalnog stanovništva, koje i danas Festu svoga zaštitnika osjeća kao nedjeljivi i određujući dio vlastita identiteta. Na najbolji su način građani Dubrovnika i njegove okolice potvrdili to i ove godine, kada su s jednakim žarom i u velikom broju sudjelovali u 1040. Festi, unatoč zimskom nevremenu neuobičajenom za ovo podneblje.
Festa svetoga Vlaha danas je jedna od najatraktivnijih kulturno-turističkih manifestacija u Hrvatskoj, u čijoj su jezgri živo sačuvani tradicionalni autohtoni elementi, ne samo formalne već i duhovne prirode.
 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies