www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istre  

Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istre

 
 
Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istre
Nakon dugogodišnje istaknute karijere u različitim segmentima turističke djelatnosti u Istri, prošle ste godine imenovani direktorom Turističke zajednice Istre. Kako ocjenjujete razvoj različitih oblika turizma u ovoj regiji?
Posao pročelnika u Upravnom odjelu za turizam je izuzetno odgovorna funkcija i u proteklih deset godina bila mi je izuzetna čast i zadovoljstvo surađivati s mojim suradnicima, kolegama i poslovnim partnerima. U okviru mojih nadležnosti nastojao sam razvojnim projektima i promotivnim aktivnostima afirmirati i prezentirati jednu novu Istru; središnji dio Istre sa svim svojim posebnostima kao prirodni nastavak priobalne Istre u turističkom smislu. Svi znamo da je Istra u ljetnim mjesecima jedna velika pozornica i svi znamo da svaka pozornica mora imati primjerenu scenografiju, mislim da smo u tome uspjeli i da se na Istru danas gleda kao na cjelovitu vrlo dobro organiziranu i jedinstvenu turističku destinaciju. To je postignuto zahvaljujući suradnji privatnog i javnog sektora te dugogodišnjem izgrađenom sustavu dijaloga, tj. razumijevanja privatnog sektora od strane javnog, ali i obrnuto.
Riječ je o izuzetno složenom i delikatnom procesu organiziranog postavljanja slike o samoj destinaciji u svijesti gostiju, a koje se temelji na kombinaciji naslijeđenog te najvećim dijelom na novostvorenom identitetu. Govorim o jednom novom, sustavnom i dobro promišljenom procesu oživljavanja Istre kao rezultatu strateškog repozicioniranja i želji da se Istra u narednom petogodišnjem periodu dodatno nametne kao prepoznatljiva, konkurentna i kvalitetna lifestyle destinacija. Naše su ambicije fokusirane isključivo na kvalitetu proizvoda i usluga koji će biti u stanju našim gostima pružiti jedinstveni doživljaj, nezaboravna iskustva te pozitivne i tople emocije.

Vrhunski ste poznavatelj i promicatelj istarske gastronomije i enologije, što je postalo neizostavan dio istarske turističke ponude, čemu ste i sami umnogome doprinijeli. U posljednje vrijeme gotovo svakodnevno svjedočimo prepoznavanju i priznavanju kvalitete te ponude.
Osnovni element priče uspješnice o 'place brandingu' Istre kao gourmet destinacije je bila edukacija, edukacija i edukacija ali i strast, pa ponovno strast ljudi koji su bili uključeni u cijeli proces kreiranja i postavljanja nove slike istarskog turizma. To je tandem dobitne kombinacije jer smo na kvalitetan način ugradili u autohtone istarske proizvode turističku priču. U Istri danas imamo oko 750 sommeliera za vino, isto toliko i za extra djevičansko maslinovo ulje, 120 sommeliera za pršute, 80 za tartufe. Pored toga, visoka škola za enologiju u Poreču je također kreirala generacije mladih vinara.
Drugi, važan segment je da smo turizam stavili u službu promocije autohtonih proizvoda Istre. Od 1995. godine pa nadalje Istru godišnje posjeti oko 150 novinara iz sfere turizma, ali i isto toliko gourmet novinara, opinion makera i opinion leadera, te stručnjaka iz sektora enogastronomije. Putem njih možemo ispričati priču o Istri koja se publicira u specijaliziranim magazinima diljem svijeta, na web portalima, ali i u najrelevantnijim svjetskim gourmet vodičima koji na kraju krajeva predstavljaju 'ultimativni kriterij vrednovanja nekog proizvoda ili destinacije'. Istra je prezentirana u slijedećim gourmet vodičima: Gault Millau od 2002. g., Wo isst Oesterreich od 2002.g, I ristoranti di Veronelli od 2005., Gli Alberghi di Veronelli od 2005., Guida Espresso od 2010.; maslinova ulja u: L'extra vergine od 2005., slow food od 2005., Flos Olei od 2009.; vina: Michelin od 2009., Vini Buoni d'Italia; Touring club od 2010. U toj paleti nedostaje nam samo još crveni Michelin, koji je najreferentniji svjetski vodič za restorane.
U protekloj godini je Istra dobila 3 velika priznanja: od strane uglednog izdavača Lonely Planet, Istra je nominirana među 10 najatraktivnijih regija koju se mora posjetiti u 2011. godini, te je u finalnom izboru osvojila visoko drugo mjesto. Nakon toga je Istra ponovno nominirana među 10 najatraktivnijih regija. Ovoga puta osvojeno je ponovno drugo mjesto i to u prestižnom natjecanju Diners Awards Germany. Svakako najznačajnije prošlogodišnje priznanje došlo nam je od ADAC-a u kojem je Istra proglašena pobjednikom kao najinteresantnija auto-destinacija.

Ima li u tom smislu mjesta i za daljnji razvoj?
Zahvaljujući toj kulturi danas je središnja Istra u svjetskim medijima više prepoznatljiva nego priobalni dio, upravo ti proizvodi su danas osnovni motiv dolaska u središnju Istru u pred i posezoni, u tom periodu je Istra i najbogatija regija sa svim proizvodima. Podatak da vinske podrume u Istri godišnje pohodi oko 140.000 posjetitelja, da maslinarske itinerere posjeti više od 40.000 posjetitelja, dovoljno govori da su razvojni projekti prerasli segment turističkog proizvoda te ih u tom kontekstu razumijevamo kao vid selektivnih oblika turizma.
Iako je Istra dostigla zavidan stupanj razvoja u turizmu te je image Istre prepoznatljiv i opće prihvaćen, on se mora svake godine nanovo potvrđivati, kvalitativno nadograđivati i paralelno pratiti najnovije trendove u svijetu turizma, ali isto tako i pratiti što čini konkurencija. Stoga, prostora za poboljšanje svakako ima jer čim postižete nove domete, otvaraju se nove mogućnosti i novi ciljevi, bolje i kvalitetnije vidite prostor u kojem djelujete, samim time morfologija novih projekata postaje jasnija.

Izvjesno je da Istra vrlo uspješno realizira svoje velike potencijale na različitim područjima (agroturizam, gastronomski turizam, kulturni turizam, nautički turizam...). Možemo li govoriti o uspješnom »brendiranju regije«, prepoznatljivom i izvan granica Hrvatske?
Turistička zajednica Istarske županije ima dugogodišnji kvalitativni kontinuitet rada i u mnogim segmentima predstavlja jedinstveni model uspješnog upravljanja destinacijom. Od samih početaka je svakako suradnja s Upravnim Odjelom za turizam Istarske županije uvelike pripomogla da se postigne učinak sinergijskog djelovanja, no nakon toga su se desili dodatni procesi umrežavanja i udruživanja: kvalitetna programska i financijska suradnja s ustrojem Turističkih zajednica gradova, općina i mjesta u Istri, zatim s Glavnim uredom HTZ-a, te naposljetku i s hotelijerima iz Istre čime je postignut jedinstven primjer u Hrvatskoj u pogledu zajedničkog planiranja, participiranja i na kraju implementiranja najznačajnijih razvojnih projekta za turizam Istre.
Ta nova istarska realnost pokušava dostići kvalitetu naših etabliranih konkurenata, što znači da mi zapravo imamo posla s definicijom branda destinacije Istre. U najkraćim crtama to znači da radimo na »managementu reputacije« Istre koja se bazira na iskustvima i emocijama. Brand, odnosno marka, nama nije više samo garancija kvalitete, već skrojena priča koja u sebi sadržava i kvalitetu i funkcionalnost te nadilazi pojam uspješnosti. Koncept brandinga smo, k tome, iskoristili kako bi zaštitili naše »male ekonomije« i spasili male, ograničene ali izuzetno kvalitetne lokalne ponude i proizvode. Ispada apsurdno, ali izgleda da smo koristili proces brandinga, koji je u svijetu stvoren da bi poticao velike ekonomije i masovnu proizvodnju, da bismo se, upravo obrnuto, zaštitili od te velike, masovne proizvodnje. Danas su ti brandirani proizvodi i usluge postali dio tkiva Istre, ostaju utkani i nakon marketinške komunikacije, postaju dio načina življenja u najširem smislu riječi, postaju istarski folklor.
Prva faza razvoja je uspješno realizirana, no posla oko brandinga, odnosno upravljanja reputacijom istarskog pozicioniranja ima još jako puno. Naše su ambicije da Istra u narednim godinama ostane relevantna regija po pitanju kvalitetne ponude u svijetu, stoga se od svih nas očekuje da nastavimo kontinuirano provoditi aktivnosti koje će dugoročno potkrijepiti taj naš status, jasno svatko u svom djelokrugu.
Naši su prvi uzori u primjeni novih razvojnih modela bili svakako Toscana i Provansa. Od njih smo puno naučili. Naučili smo valorizirati, cijeniti, promovirati i prodavati naše najizvornije, tradicionalne, lokalne ponude i proizvode. No, pored primjene »njihovih« tehnologija u razradi određenih turističkih proizvoda, najveća korist u svemu tome je da smo stekli sigurnost i povjerenje u kvalitetu naših proizvoda te smo na taj način postali svjesniji važnosti i jedinstvenosti naših proizvoda. To dostojanstvo odnosno odvažnost u nastupu ili prezentaciji Istre, nije došla sama po sebi, već nakon dugogodišnjeg niza stručno-profiliranih edukacija i nakon dugogodišnjeg mjerenja odnosno uspoređivanja s najboljima u svijetu. Na tom nivou, horizonti se šire i postaju jasniji, postavljaju se novi ciljevi. Stoga, iako se Istru po njenoj morfologiji terena, po prekrasnim pejzažima i sličnim gourmet proizvodima uspoređivalo s Toscanom i Provansom, moji su novi izbori regija u kojima bi mogli štošta pozitivnoga naučiti Campania (Riviera Amalfitana) i Sud Tirol.
U tim regijama možemo štošta naučiti i to ne samo u segmentu enogastronomije nego prije svega u hotelskom biznisu i posebno u poslovanju i upravljanju malim obiteljskim hotelima. Odlično su razradili razvojni model malih ekonomija, tzv. obiteljski model upravljanja i poslovanja u turizmu, posebice u pogledu gostoljubivosti. Campania, iako na jugu Italije, izrazito je slična Istri jer ima i taj plavi i zeleni dio kao Istra. Ljudi su prekrasni, imaju strast i želju i volju da još narastu kao i mi u Istri, dok južni Tirol nema nikakve geografske sličnosti s Istrom, ali su njihovi poslovni i razvojni modeli, profesionalnost u biznisu, jedan od najboljih primjera na svijetu, što i potvrđuje njihov status jedne od najrazvijenijih svjetskih turističkih destinacija.

Kakvi su konkretni planovi za sljedeću sezonu?

Kako bi nastavili pozitivan kontinuitet rasta prije svega u kvalitativnom smislu ali i kvantitativnom, za Istru je od posebne važnosti nastaviti suradnju privatnog i javnog sektora, nastaviti s procesom repozicioniranja i restrukturiranja, jačati konkurentnu sposobnost destinacije, kreirati maštovite atrakcije i specijalne evente. To su osnovni preduvjeti da pokušamo produžiti turističku sezonu, da se pozicioniramo prema tržišnoj niši platežno jačih gostiju te da ostvarimo bolje financijske rezultate. Kako bi to postigli u narednom razdoblju potrebna nam je dodatna edukacija kadrova.
Po meni je trenutno najslabija karika u našem procesu repoziconiranja i restrukturiranja educiranost, obučenost, spremnost i profesionalnost naših kadrova gotovo u svim segmentima operacija, stoga bih prvo rekao: edukacija pa edukacija i ponovno edukacija. Bez kvalitetne temeljne edukacije i detaljne dinamike usvajanja novih znanja, vještina i sposobnosti na godišnjoj razini, teško ćemo se moći dodatno nametnuti kao konkurentna destinacija, a poglavito ukoliko želimo pridobiti tržišnu nišu kvalitetnije klijentele.
Projekte koje sam predložio Vijeću Turističke zajednice Istarske županije predstavljaju uravnoteženu mješavinu privatno-javnog partnerstva. Iz tog razloga mislim da imamo velike šanse i kvalitetnog praktičnog znanja na pridobivanju sredstava iz fondova Europske unije putem kojih će biti moguće financirati najznačajnije projekte za razvoj turizma Istre. Približavamo se periodu kada će RH imati znatno veći pristup sredstvima iz EU fondova. Iskustvo na takvim projektima u okviru Odjela za turizam su dragocjena tako da sam uvjeren da ćemo moći povući značajna sredstva i time ubrzati proces repozicioniranja, restrukturiranja i podizanja konkurentnosti naše destinacije.
Projekte bih podijelio na one od strateškog značenja: revitalizacija Master plana razvoja turizma Istre, podizanje konkurentnosti zračne luke Pula, jačanje destinacijskog web portala uz značajniji angažman elektroničkog marketinga i uključivanja nove informacijske tehnologije u promociji i prezentaciji destinacije, podizanje konkurentnosti IRTA-e, edukacija kadrova u turizmu te usvajanje novih znanja i vještina, podizanje konkurentnosti kongresne djelatnosti, golf turizma, mega eventi, spa&wellness, sportskog turizma što može značajno produžiti turističku sezonu. S druge strane vidim manje projekte kao potporu ovim strateškim koji s jedne strane imaju razvojnu funkciju obogaćivanja ponude i kreiranja doživljaja, a s druge imaju selektivni karakter te mogu značajno afirmirati manje i srednje poduzetnike u turizmu.
 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies