www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku Ana Kordić-Galić, dipl. arheologinja, ravnateljica Muzeja Općine Jelsa, Hvar  

Ana Kordić-Galić, dipl. arheologinja, ravnateljica Muzeja Općine Jelsa, Hvar

 
 
Ana Kordić-Galić, dipl. arheologinja, ravnateljica Muzeja Općine Jelsa, Hvar
Uskršnje ozračje povod je za razgovor o hvarskoj procesiji »Za križen«. Riječ je o sačuvanom segmentu religijske baštine 16. stoljeća čiji je nastanak vezan uz održavanje kohezije zajednice stanovnika Hvara. Od polovice 17. stoljeća, od kada datira pisani trag procesije, da li se i koliko ritual procesije mijenjao?

Nastanak procesije »Za križen« veže se uz raspelo Svetog križića, koje se od 1510. godine čuva u hvarskoj katedrali. Prema zapisima u arhivu, križić je tada bio na čuvanju u kući Nikole Bevilaque. Bilo je to vrijeme nemira između pučana i plemića. Po predaji 6. veljače 1510. godine križić je prokrvario. Od tog doba na otoku Hvaru počinje intenzivno štovanje križa. Tu možemo tražiti korijenje procesije »Za križen« kao poseban oblik pobožnosti i proživljavanja Isusove muke. Prvi pismeni zapis o procesiji datira od 16. veljače 1658. godine za vrijeme posjeta biskupa Milanije. Procesija se održava u noći sa Velikog četvrtka na Veliki petak u mjestima središnjeg dijela otoka Hvara: Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska. Procesija počinje u 23 h u svim mjestima i prijeđe se put od oko 25 km.
Važno je napomenuti kako je to pučka procesija i čitava organizacija povjerena je isključivo bratovštinama. U svom izvornom obliku, do najsitnijih detalja, sačuvala se do danas počevši od biranja križonoše, njegove pratnje, rasporeda u procesiji i posebnog napjeva »Gospin plač« čiji notni zapis ne postoji. Melodija ovog napjeva u svakom mjestu je drugačija. Za vrijeme Drugog svjetskog rata i zbjega u El Shatt 1944. godine procesija je održana u izbjegličkim logorima. Tradicija nikada nije bila prekinuta.

U procesiji »Za križen« sudjeluju vjernici Jelse, Pitve, Vrisnika, Svirča, Vrbanja i Vrboske. Kakva je uloga procesije u životu današnjih stanovnika Hvara?

Uloga procesije »Za križen« u životu današnjih vjernika nije se promijenila, mislim da je ista kao i prije pet stoljeća. To je oblik posebne povezanosti i iskazivanja vjere kako zajednice tako i svakog pojedinca ponaosob. To je jedinstvena prilika da kroz križni put iznesu sve svoje potrebe duhovne i tjelesne, kroz Isusovu patnju prinesu svoju. Posebne nakane svakako ima križonoša koji je središnja figura procesije. On nošenjem križa, koji je težak do 18 kilograma, ispunjava svoj osobni zavjet, a ujedno nosi i nade i molitve svih vjernika.

Budući da je procesija »Za križen« prepoznata kao važan element svjetske kulturne baštine, uvrštena je na listu nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a. Time je postala i jedan od brandova hrvatske kulture. Što doista taj podatak znači za turističku djelatnost otoka Hvara?


Procesija »Za križen« je 2009. godine uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske kulturne baštine. Godinu dana ranije, 2008. godine, Starogradsko polje također je uvršteno na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine. Dakle, Hvar je otok s dvije kulturne vrednote koje posjeduju takav »certifikat«. Mislim kako još nismo ni zagrebli ispod površine mogućnosti koje su time otvorene. Svi smo svjesni u koliko teškom vremenu zapravo živimo. Teško je razmišljati o kulturi dok ljudi ostaju bez posla, barem meni osobno. Međutim to nije razlog za apatiju. Vjerski turizam je specifična grana i jednostavno ne treba izmišljati toplu vodu, naučimo od boljih. Imamo predivan vjerski stoljetni fenomen koji bi itekako produžio sezonu.

Otok Hvar diči se bogatim kulturnim naslijeđem. Kako se procesija »Za križen« uklapa u ukupnost (ne samo) sakralne baštine otoka Hvara?

Procesija »Za križen« prolazi kroz šest mjesta središnjeg dijela otoka Hvara: Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska. Vrijedno je istaknuti župne crkve svakog pojedinog mjesta te manje crkve pored kojih prolazi procesija: crkva Gospe od Zdravlja, Sv. Mihovil, Sv. Ivan i Sv. Rok u Jelsi, a Sv. Petar i Sv. Rok te poznata crkva tvrđava Sv. Marije u Vrboskoj. Put do crkava vodi kroz stare dijelove svakog mjesta. Procesija je noćna tako da se prava vizura mjesta ne može doživjeti (iako i noću ta mjesta itekako imaju svog šarma), što je dobar razlog za dnevne izlete. Malim dijelom se čak prolazi kroz Starogradsko polje koje je također na UNESCO-voj listi, gdje se mogu vidjeti ostaci parcelacije polja, vila rustika, te trimi, slično istarskim kažunima, poljske kamene kućice polukružnog svoda.

Ravnateljica ste nove institucije, Muzeja Općine Jelsa. Kakva su Vaša iskustva i dojmovi o prezentaciji i korištenju kulturne baštine u turizmu na Hvaru?

Kao ravnateljica Muzeja Općine Jelsa koji je osnovan prije točno godinu dana mogu reći da se polako profiliramo na kulturnoj karti otoka Hvara. Još uvijek je teško govoriti o kulturnom turizmu s obzirom na profil turista koji dolaze, ali prilagođavamo se i njima. Opet ponavljam - kultura dolazi kao nadogradnja, a još smo na malo klimavim temeljima s obzirom na situaciju u čitavom društvu koja je na otoku još vidljivija. Moj prvi zadatak je bio sumještanima približiti činjenicu o postojanju muzeja i to polako usvajaju. Mogućnosti su velike, gurnuli smo kotačić i sve je na nama.

 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies