www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio
Naslovna Otkrij Hrvatsku Alojzije Prosoli, ravnatelj i umjetnički ravnatelj Dvigrad festivala  

Alojzije Prosoli, ravnatelj i umjetnički ravnatelj Dvigrad festivala

 
 
Alojzije Prosoli, ravnatelj i umjetnički ravnatelj Dvigrad festivala
Već niz godina sustavno se bavite očuvanjem i promicanjem hrvatske glazbene baštine, ponajprije u okviru djelatnosti udruge koju ste utemeljili prije više od desetljeća. Odakle poticaji za takva vaša nastojanja, i što ona zapravo znače?
Svjestan sam da se u životu ništa ne događa slučajno, nego da su naša nastojanja, poglavito ona uspješna, uvijek proizvod sustavnog kreativnog interesa za konkretne stvari do kojih nam je doista stalo. Od samog početka naše samostalnosti uključio sam se kao i mnogi od nas u očuvanje naših nacionalnih interesa općenito, a što se hrvatske glazbene baštine tiče, pa time i kulture, osim njezina predstavljanja na koncertnim podijima u nekim europskim zemljama, već sam od 1992. započeo s aktivnostima vezanim uz produkciju CD-a kako bi se domaćim i inozemnim ljubiteljima glazbe predstavila najvažnija glazbena djela hrvatskog baroka koja su nastala na našem tlu ali i u kontaktima s najznačajnijim europskim glazbenim središtima tog doba kao što su Venecija, Rim, Beč itd... Već od 1997. godine pristupio sam predstavljanju značajnih glazbenih spomenika hrvatske glazbene baštine prije i poslije baroka pa sve do današnjih dana, a s obzirom na razdoblje u kojem su nastala kao i na njihov sadržaj, ti fono proizvodi objavljivani su u više zbirki. Ono što me kao producenta ili urednika tih fono izdanja uglavnom uvijek vodilo, bila je težnja predstavljati ona djela i one skladatelje koji gotovo da nisu objavljivani, a to se uglavnom odnosilo na sakralnu glazbi i skladatelje sakralne glazbe do koje se do devedesetih blago rečeno malo držalo i koja se rijetko izvodila pa i nije bila prepoznata u širem krugu. I baš ta praznina za mene je bila izazov bez obzira na razne probleme na koje sam nailazio, pa koštalo što koštalo, tim više što su ta djela i ti skladatelji u sebi nosili kulturno-umjetničke vrednote koje opstaju bez obzira na protok vremena i bez obzira na zastupljenost ili nezastupljenost u javnom prostoru. Za mene je ta praznina bila ujedno znak zlatnog vremena u kojem se mogu realizirati nikad javno predstavljena djela, pa su često i nosači zvuka i koncerti nosili onaj divni predznak - prva suvremena izvedba.

Festival u Dvigradu, jedinstvena glazbena manifestacija izrazite kulturno-umjetničke vrijednosti ali i jakog turističkog potencijala, na najbolji mogući način objedinjuje rezultate vaših nastojanja.
Doista je to tako. Kroz intenzivnu kulturno-umjetničku djelatnost vezanu uz razna razdoblja povijesti umjetnosti upoznao sam puno umjetnika koji su na svojim područjima renomirani u hrvatskim i svjetskim krugovima i s kojima sam ostvarivao jedinstvene projekte vrhunskih dometa, ponekad vezanih i uz Istru, pa je i poziv za kreiranje ponekog koncerta koji bi se trebao održati u Dvigradu bio normalan slijed. Prepoznavao sam vrijeme i još više, biblijski rečeno, osjetio sam da se ispunilo vrijeme, a to je onaj siguran znak da je moguće ostvarivati i ono nemoguće.Da to nisam osjetio nikada se ne bih uputio u avanturu zvanu Dvigrad festival, međunarodni festival rane glazbe. Po ljudima i ostvarenjima sam to osjetio.
Dvigrad festival pokrenuo sam s Udrugom Prosoli - Sveta glazba 2003. godine, a osmislio sam ga kao instrument kojim će se, senzibiliziranjem institucija i pojedinaca za obnovu zapuštenog srednjovjekovnog Dvigrada, tom gradu-utvrdi udahnuti novi život koji se tamo već odavno ugasio: u Parentinu prvo, u Moncastellu, kasnije nazvanom Duecastelli, prije 400 godina, točnije 1630. godine. Iz ruševina toga grada, dva oronula zdanja, znakovi duhovne i svjetovne moći, bazilika sv. Sofije i kula, i dan danas svjedoče o negdašnjem sjaju Dvigrada, o čemu isto tako svjedoči prelijepa propovjedaonica isklesana u kamenu koja se danas nalazi u crkvi sv. Silvestra u Kanfanaru, danas sjedištu svih zbivanja vezanih uz Dvigrad, pa tako i uz Dvigrad festival. Logično mi se činilo Dvigradu vratiti život glazbom, i to onom srednjovjekovnom, renesansnom i glazbom ranoga baroka, tj. onom koja je unutar njegovih zidina odzvanjala do dana kada ga njegovi žitelji napustiše zbog kuge i malarije. Tako sam, kao ravnatelj i umjetnički ravnatelj te manifestacije, i postupio i do danas od toga načela nisam odstupio.
Dvigrad festival, u devet dosadašnjih izdanja, od 2003. do 2011. godine, privlačio je umjetnike svjetske reputacije koji se redom odazivlju na pozive i s radošću dolaze u Hrvatsku, ne štedeći komplimente hrvatskoj kulturi i povijesti, njezinim prirodnim ljepotama i gostoprimstvu. Zahvaljujući i njima, njihovoj umjetničkoj i znanstvenoj reputaciji i razini, Dvigrad festival, prema njihovim riječima, predstavlja avangardu pokreta oživljavanja rane glazbe što su, treba primijetiti, u prvom redu omogućile njihove vrhunske, jedinstvene, autorske izvedbe koje su Istru već ubilježile u kartu poznatijih europskih festivala rane glazbe, ali i profinjena selekcija programa i izvođača.
Značenje i vrijednost Dvigrad festivala prepoznao je i Papinski institut za sakralnu glazbu (Pontificio Istituto di Musica Sacra) iz Rima počastivši ga, nakon samo tri godine njegova postojanja, svojim pokroviteljstvom. Počašćeni tim najvišim priznanjem festivalu koji nije isključivo sakralnog karaktera, a to je, nota bene, jedinstveno priznanje nekom festivalu u Hrvatskoj a koliko znam i šire, svi mi iz Udruge Prosoli - Sveta glazba, koja je organizator te manifestacije, i svi djelatnici Općine Kanfanar na čelu s tadašnjim načelnikom Antonom Modestom i sadašnjim Sandrom Jurmanom te predsjednicom Općinskog vijeća Kanfanara Sandrom Orbanić, potaknuti smo još i više da ga učinimo još poznatijim, prepoznatljivijim i sjajnijim.
Od samoga početka Dvigrad festival medijski je prepoznat i praćen. Najveću pomoć dvigradskom festivalu na nacionalnoj razni pružio je HRT, u prvom redu Hrvatski radio a u manjoj mjeri i Hrvatska televizija, a na regionalnoj istarski dnevni list Glas Istre. I ostali su, što dnevnici što tjednici, pratili ovu manifestaciju i njezine ciljeve koje su navodili gotovo pri svakom izvješćivanju vezano uz Dvigrad festival pa se slobodno može kazati da se o Dvigradu doista nikada nije toliko pisalo kao što se to čini od kada festival postoji. U prvom redu to se odnosi svakako na Hrvatski radio i Glas Istre koji su se doista od samog početka potpuno profesionalno postavili prema ovoj novoustaljenoj glazbenoumjetničkoj manifestaciji koju su sustavno pratili, najavljivali i osvrtima ispraćivali s vrsnim perima, u pravilu visokoškolovanim kadrom s glazbenim diplomama, koji su čaroliju koju je Dvigrad darovao Dvigrad festivalu i obratno najavljivali i u samim naslovima poput: Lucidarium blještavo rasvijetlio ranoglazbeno zvukovlje, Glagoljaški poj nebeskih glasova, Ushićeni slušatelji ovacijama ispratili vrhunske glazbenike, Glazbeno-plesna čarolija unutar dvigradskih zidina, U svjetosti baklji i mjesečine, Glazba budi istarsku Trnoružicu...
A ljubitelji čarolije koja se zove glazba, domaćini i stranci, prepoznali su vrijednosti i postali su vjerni posjetitelji Dvigrada i Dvigrad festivala koji je kako mnogi govore i pišu po mnogočemu jedinstveni dragulj u podastiranju ne samo klasične glazbe nego ujedno i turističke ponude.

Festivalu u Dvigradu na svojevrstan ste način pridružili i mnoga druga događanja, ne samo u okolici već i u susjednim državama.
Prije nešto više od mjesec dana vratio sam se iz Bugarske, iz Sofije, gdje sam zajedno s akademikom Valentinom Bobevskim, umjetničkim ravnateljom i dirigentom Hora Bulgaria i predsjednikom Saveza bugarskih zborova, suosnovao Festival bugarsko-hrvatskog glazbenog prijateljstva (odnosno hrvatsko-bugarskog glazbenog prijateljstva) koji će se jednom godišnje naizmjenično održavati u Bugarskoj ili Hrvatskoj. U prvoj večeri Festivala uz naše umjetnike Igora Para, gitara, i Martine Latin, sopran, koji su izveli uglavnom glazbu našeg najvećeg gitarista skladatelja 19. stoljeća, Varaždinca Ivana Padovca (1800. - 1873.), nastupio je Hor Bulgaria pod ravnanjem akad. Valentina Bobevskog s glazbom od sv. Metoda do Ivana Kukuzela. Na drugom koncertu druge večeri Festivala, hrvatski umjetnici M. Latin i I. Paro na tri povijesna instrumenta, predstavili su glazbu triju različitih epoha: na renesansnoj vihueli (španjolska varijanta renesansne lutnje) - Alonso Mudarra, na baroknoj teorbi - Girolamo Kapsberger, i na romantičnoj gitari s osam žica - Napoleon Coste i Johann Kaspar Mertz. Bugarski djevojački zbor Decata na Orfei predstavio je uglavnom glazbu bugarskih suvremenih skladatelja.
Ovaj se Festival održao i na poziv docentice Antoanete Balcheve iz Instituta za balkanistiku i centra za trakologiju pri Bugarskoj akademiji za znanost, nakon toga što sam ovoga proljeća u Sofiji po drugi puta, nakon prvog simpozija održanog u Zagrebu, u organizaciji HAZU, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazalište i glazbu, kao ravnatelj i umjetnički ravnatelj Dvigrad festivala i Vrhbosna festivala, predstavio nove spoznaje o počecima bugarske glazbe koje je na oba festivala svojim izvedbama s Horom Bulgaria predstavio akademik Bobevski. Kao i Noć glazbe u Zagrebu, međunarodni festival za ranu glazbu, tako je i Vrhbosna festival, s dva rukavca, oba međunarodna, od kojih je jedan posvećen arijama kroz stoljeća, a drugi staroj glazbi, a isto tako i Festival hrvatsko-bugarskog glazbenog prijateljstva proizvod usko vezan uz Dvigrad festival.

Udruga ima i vrlo živu izdavačku i produkcijsku djelatnost. Recite nam nešto više i o tim projektima.
Važnost koncepta predstavljanja značajnih glazbenih spomenika hrvatske glazbene baštine, o čemu sam izložio na početku našega razgovora, bilo da je riječ o koncertima ili kompakt diskovima, prihvatili su najznačajniji hrvatski i svjetski priznati interpreti: bas Giorgio Surian, gost svih najznačajnijih svjetskih opernih pozornica, Max Emanuel Cenčić, nekadašnji solist Bečkih dječaka, koji je ovoga trenutka najcjenjeniji europski kontraalt, Katarina Livljanić, voditeljica francuskog ansambla Dialogos, potom Maksimilijan Cenčić, dirigent Bečke državne opere, naši renomirani pjevači i pjevačice Lidija Horvat-Dunjko, Branka Beretovac, Želimir Puškarić, orguljaš i umjetnički voditelj više projekata naše udruge, poglavito onih vezanih za barok, prof. Mario Penzar i dr., kojima su se pridružili Christoph Bossert, Maria Orsini-Rosenberg, Viva Biancaluna Biffi, Francis Biggi, Avery Gosfield, Martin Gester, Yasonuri Imamura te mnogi ansambli poput Diapsalmate, Salon de Musiqes, Lucidarium..., kako bi se projekti vezani uz glazbu npr. Lukačića, Jelića, Andrije Motovunjanina, Pulitija, Jurjevića..., izveli na najbolji mogući način.
Svaki CD prati bogato opremljena knjižica s mnoštvom relevantnih podataka vezanih uz projekte, prevedena na najmanje jedan svjetski jezik. U zbirci EXULTATE DEO predstavljena su djela iz razdoblja baroka i to uvijek na autentičnim instrumentima ili na njihovim kopijama. U ovoj zbirci posebno smo ponosni na snimke koje su nastale na našim povijesnim orguljama, od Istre preko Dalmacije do Sjeverne Hrvatske. U zbirci TERTIO MILLENNIO ADVENIENTE / NOVO MILLENNIO INEUNTE na novi način interpretiraju se djela iz raznih razdoblja. Zbirka ALELUJA posvećena je djelima novije hrvatske sakralne glazbe, dok se u zbirci ARS LONGA, VITA BREVIS izvode djela različitih razdoblja za jedan instrument i jedan glas. Zbirka GAUDEAMUS gotovo je uvijek vezana uz koncerte ili snimke nastale na Dvigrad festivalu ili Noći glazbe u Zagrebu, a glazba je uvijek izvedena na kopijama instrumenata iz razdoblja rane glazbe.
Udruga Prosoli - Sveta glazba s posebnim je zadovoljstvom na prijedlog dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek još 2004. godine pristupila projektu Digitalno filmsko snimanje hrvatske mariološke baštine kojemu je svrha promicanje i znanstveno istraživanje navedene baštine. Projekt je planiran kao iscrpna filmska serija od deset zasebnih a međusobno povezanih emisija, snima se u pojedinim biskupijama/županijama, a u filmu se podastire izbor antologijskih djela iz književne, teološke, likovne i glazbene baštine posvećene Blaženoj Djevici Mariji. Scenaristica je i redateljica ili suredateljica svih filmova dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek. U svakom filmu prikazana su znamenita marijanska svetišta i njihova povijest, odabir proslavljenih slikarskih djela mariološke tematike, važne knjige posvećene Bogorodici, istaknuti mariološki autori i kulturni velikani, izbor dojmljivih pjesničkih stihova vezanih uz odabrane Marijine crkve, nizovi Marijinih titulara ukorijenjenih u tradiciju pojedinog kraja, prikaz marijanskih pjesama (klasična glazba i autentičan folklor), zavjetnih darova i specifičnih običaja pučke pobožnosti vezanih uz dotičnu pokrajinu. Iako se u filmskom serijalu primarno prikazuje i proučava hrvatska mariološka baština, ona se uvijek sagledava i u širem kontekstu, a i u nezaobilaznim poveznicama i komparacijama sa zapadnokršćanskom europskom kulturom. Projekt sadrži edukativnu funkciju, tj. kroz privlačan medij filma gledateljima nastoji ponuditi niz temeljnih, ali i dosad nepoznatih, novoistraženih znanstveno-obrazovnih informacija iz crkvene povijesti, a cilj i svrha mu je poticanje domaćih i stranih turista na hodočašća i obilaske prikazanih Bogorodičinih svetišta i muzejskih zbirki, pa ti filmovi mogu poslužiti organizatorima hodočašća ili turističkog putovanja kao vodič i izvor informacija. Filmovi mogu poslužiti i u školske, književne, povijesnoumjetničke, glazbene i vjeronaučno-katehetske svrhe te mogu biti korisni stručnjacima i mariolozima iz raznih zemalja u svrhu kompariranja sličnosti, ali i uočavanja osebujnosti štovanja i tumačenja iznimno bogate marijanske baštine u djelima hrvatske vjerske književnosti i umjetnosti. Filmovi, s obzirom da su prevedeni na strane jezike, primjerice, mogu poslužiti kao informativna građa svim zemljama članicama Međunarodne papinske mariološke akademije u Rimu. Cjelokupni projekt odvija se pod visokim pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora te Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije. Od šest do sada proizvedenih fimova, četiri su filma snimljena u potpuno vlastitoj produkciji.

Koje su daljnje mogućnosti ravnopravnoga uključenja glazbene baštine u kulturno-turističku promidžbu Hrvatske?
S obzirom na iskustvo stečeno u provedbi Dvig­rad fes­ti­vala, me­đu­na­rod­nog fes­ti­vala ra­ne glaz­be, koji je bio pokrenut radi vra­ća­nja ži­vo­ta na­puš­te­nom i zapuš­te­nom Dvigradu mogu odgovoriti ovako: Hrvatska turistička zajednica, kao centrala, ali i lokalne turističke zajednice trebale bi sustavno podupirati is­tra­ži­vač­ke projekte visokog profila vezane uz baštinu, koji su sposobni vlas­ti­tim oz­bilj­no pros­tu­di­ra­nim i in­ter­pre­ti­ra­nim programima i vrednotama predstavljati i stvarati nove prostore, nove niše u kulturno-turističkoj ponudi, što se ne do­ga­đa čes­to ni u Hr­vat­skoj a ni drug­dje, osim ri­jet­kih izni­ma­ka vri­jed­nih paž­nje. Takve bi projekte trebalo umrežiti i poticati njihovu raspršenost ne samo lokalno nego na čitavom području Republike Hrvatske, a isto tako i promovirati preko glasila turističkih zajednica. Projektima dos­to­jnim hva­le, naime, trebalo bi omo­gu­ćiti ka­pi­lar­no pro­di­ra­nje me­đu lo­kal­no sta­nov­niš­tvo, dati im prigodu i po­ti­caj oh­rab­re­nja ob­ra­zo­va­nju pove­za­nom uz pod­ruč­je i po­vi­jes­no raz­dob­lje, tim više tamo gdje su vrednote za­ne­ma­re­ne ia­ko su važ­ne. Moralna i materijalna potpora, lokalna i ona središnja, na bilo kojoj razini vlasti i društva koji su zaduženi za promicanje raznih visoko vrednovanih projekata, nikako i nikada ne bi smjela izostati.
 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies