Za kontinentalnu kuhinju tipični su raniji protoslavenski korijeni te noviji kontakti s poznatijim gastronomskim školama - mađarskom, bečkom i turskom kuhinjom. Dominiraju mesni proizvodi, slatkovodna riba i povrće.
Obalnu regiju karakterizira utjecaj Grka, Rimljana i Ilira te kasnijih mediteranskih kuhinja - talijanske i francuske.Odlikuje se brojim ribljim specijalitetima (lignje, sipe, hobotnice, škampi, jastozi...) pripremljenim na razne načine, maslinovim uljem, pršutom, raznim povrćem, te dalmatinskim vinima kao što su Babić, Malvazija, Prošek, vrbnička žlahtina te razni likeri poput poznatog Maraskina.
Nacionalna kulinarska reprezentacija 2008. godine je po prvi put sudjelovala na svjetskom okupljanju kuhara i slastičara - Kulinarskoj Olimpijadi, koja se održala u njemačkom gradu Erfurtu i osvojila brončanu medalju.
Slavonija, ima izvanredne pretpostavke za uzgoj grožđa i proizvodnju vina. Slavonska vina su se u prošlosti često nalazila na stolovima careva i visokodostojnika, a iz te tradicije potječu i današnji slavonski vinogradi: srijemski, baranjski i đakovački na istoku, te kutjevački na zapadu Slavonije.
Slavonija raspolaže doista izvrsnim mogućnostima za proizvodnju velikih količina vrhunskog vina, osobito onog bijelog. Teško je reći koji su slavonski vinogradi kvalitetniji i izazovniji: srijemski i baranjski u Podunavlju, đakovački u Istočnoj, ili kutjevački u središnjoj Slavoniji.
Epicentar razvoja slavonskog vinarstva je područje oko Kutjeva. Enjingi, Kauthaker i PPK Kutjevo najvažniji su slavonski proizvođači, a Enjingijevo i, osobito, Krauthakerovo stalno eksperimentiranje sa novim sortama definitivno udaljava suvremenu Slavoniju od imidža monokulture graševine, kao što se činilo prije šest ili sedam godina.