Senj – povijesni grad na sjevernom Jadranu podno obronaka Kapele i Velebita u Velebitskom kanalu. Grad junačke prošlosti prepoznatljiv je po dvama simbolima – senjskoj buri i povijesnoj tvrđavi Nehaj na brdu iznad grada. Njegova prošlost progovara iz svakog kamena; povijesna stara gradska jezgra, kule, gradski muzej…
Čisto more, lijepe plaže te mnoge zabavne manifestacije poput zimskog i ljetnog karnevala te smotre klapa čine ga atraktivnim turističkim središtem. U okolici Senja marijansko svetište Krasno u središtu Nacionalnog parka Velebit godišnje pohodi velik broj planinara i vjernika.
Velebit je najveća i prirodnim znamenitostima najbogatija hrvatska planina. Zaštićena je kao park prirode i s čak 2.000 četvornih kilometara površine daleko je najveće zaštićeno područje Hrvatske. Unutar parka prirode nalazi se cijeli niz manjih zaštićenih područja, uključujući i dva nacionalna parka: Sjeverni Velebit u području regije Lika – Karlovac i Paklenicu u Dalmaciji. Na ovoj planini postoji cijeli niz prirodnih znamenitosti koje pripadaju onom najvrjednijem što Hrvatska ima, stoga je čitava, oko 150 kilometara duga, planina zaštićena i kao Svjetski rezervat biosfere UNESCO-a, zasad jedini u Hrvatskoj. Velebit je najznamenitija hrvatska planina i po bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta, kako po ukupnom broju vrsta tako i po broju endema.
Po jedinstvenosti se krajolika i bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta najvrjedniji dio Velebita odnosi na područje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. On zauzima površinu od svega 109 četvornih kilometara na vršnom području krajnjega sjevernog dijela planine, gdje se nalazi niz iznimnih atrakcija: krške forme Hajdučkih i Rožanskih kukova, botanički vrt u prirodi i duboka Lukina jama. Upravo zato hrvatski planinari ovaj prostor smatraju najvećim draguljem među hrvatskim gorama. Rožanski i Hajdučki kukovi, nepregledan skup stjenovitih vrhova raznolikih bizarnih oblika (kukova), visokih i do 200 metara, smješteni su u srcu nacionalnog parka. Ovaj je jedinstven stjenovit krajolik zaštićen kao strogi rezervat, što čini najstroži oblik zaštite prirode u Hrvatskoj. Usred Hajdučkih kukova, na 1 475 metara nadmorske visine, nalazi se Lukina jama. Njezino je dno na svega 83 metra nadmorske visine, tako da je po ukupnoj dubini od 1.392 metra osma u svijetu. Usprkos ambijentu surove gorske kamene divljine, kroz Rožanske je kukove majstorski tridesetih godina dvadesetog stoljeća izgrađena staza. Po inženjeru Anti Premužiću, zaljubljeniku u Velebit koji ju je gradio, nazvana je Premužićevom stazom. Ova se staza smatra najljepšom pješačkom stazom u Hrvatskoj, a čuvena je po tome što i posjetiteljima sa skromnijom fizičkom kondicijom omogućuje bezopasno kretanje rubom gorostasnih stijena i strmoglavih provalija. S nje se pružaju prekrasni vidici prema moru i kvarnerskim otocima.