Ovaj slavonski gradić poznat je po svojim kulturno-povijesnim spomenicima ili njihovim ostacima iz srednjovjekovnoga doba.
Klasicistički dvorac obitelji Pejačević jedna je od najljepših građevina na ovim prostorima. U prostranom parku Pejačevići su izgradili manji, prizemni lovački dvorac. U gradu je neogotička kapelica s kriptom obitelji Pejačević te grob skladateljice Dore Pejačević. Tu su i gotičko-barokni franjevački samostan i župna crkva sv. Antuna Padovanskog, barokizirana u 18. stoljeću s bogato urešenim oratorijem s grbom Pejačevića i rešetkama bez premca u cijeloj Hrvatskoj.
U okolici Našica možete uživati u lovu i ribolovu ovog bogatog kraja, uživati u prirodi ili se osvježiti u jezeru Lapovac za vrijeme ljetnih mjeseci.
Baranjsko i Erdutsko vinogorje prva su dva vinogorja u Hrvatskoj koja su postala dijelom Vintoura, odnosno vinskih cesta Europske unije.
Ovaj projekt vezan je uz turistički razvoj ruralnih sredina ustrojen na vinskim cestama. Njegove članice su Mađarska, Italija, Španjolska i Hrvatska, a projekt je financirala Europska unija. Do sada je u projekt uključeno sedam vinskih cesta iz Mađarske, Španjolske i Italije, a Hrvatskoj su partnerstvo pružili susjedni Mađari s kojima je Osječko-baranjska županija potpisala Opću povelju o priključenju vinskih cesta. U Vintour se, kada ispune potrebne preduvjete, planiraju uključiti i Đakovačko i Feričanačko-našičko vinogorje.
Svako vinogorje bi na taj način imalo svoju polazišnu točku. Za Baranju bi to bio dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju i Park prirode Kopački rit. Aljmaš i svetište trebali bi postati polazna točka Erdutskoga vinogorja. Za Đakovačko vinogorje polazišna točka bi bila katedrala i Državna ergela lipicanaca. Bizovačke toplice zajedno s dvorcima i perivojima u Donjem Miholjcu, Valpovu i Našicama zaokružili bi ponudu Feričanačko-našičkoga vinogorja.