Najstariji slobodni kraljevski grad Koprivničko-križevačke županije nekoć je bio podijeljen u dva grada – Donji i Gornji, koji je odlukom carice Marije Terezije u 18. stoljeću spojen u jedan. Od tada grad nosi naziv u množini – Križevci.
Duh prošlosti sačuvan je u mnogim sakralnim objektima. Oltar u crkvi sv. Križa jedan je od najljepših mramornih oltara barokne umjetnosti. Vrijedan spomenički kompleks predstavlja grkokatolička katedrala u kojoj su ikonostas i slike na zidovima djela velikih hrvatskih likovnih majstora – Čikoša, Tišova, Medovića. U dvorištu Gradskog muzeja nalazi se etno park s objektima tradicijske arhitekture.
Osim kulturnih spomenika, pitomi prigorski brežuljci pozivaju vas u klijeti i vinograde, a bogate hrastove šume u lov ili ribolov na neko od umjetnih jezera. A kada vas umori razgledavanje ili svjež zrak, prepustite se veselim domaćinima koji će Vas zabaviti svojim Križevačkim štatutom, regulama o 'ispijanju vina', u restoranima ili kafićima, ili posjetite Križevačko veliko spravišče, glavnu gradsku manifestaciju.