www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio

Dubrovnik

Povijest starih gradova puna je legendi, a legende su najčešće dio njihove povijesti. Prema legendi, a i prema dubrovačkim i engleskim kronikama, engleski kralj Rikard Lavljeg Srca, na povratku iz III. križarskog rata 1192. g., doživio je brodolom u strašnoj oluji kod otoka Lokruma, ispred Dubrovnika. Spasivši život, zavjetovao se, u znak zahvalnosti, pokloniti gradu znatnu svotu dukata za izgradnju velike zavjetne crkve. S tim novcem počela je izgradnja stare katedrale, koja se nalazila na istom mjestu gdje i današnja, ali je potres 1667. godine do temelja razorio i ovu najljepšu građevinu starog Dubrovnika. Zna se da je katedrala sa svojim remek - djelima u kamenu, s pet raskošnih potala na fasadi i velikom kupulom ubrajana među najljepše i najbogatije europske crkve svog vremena. Stara katedrala, u obliku bazilike, u romaničkom stilu, gradila se više od jednog stoljeća (od 12. do 14.).

Dubrovnik je u trenutku katastrofalnog potresa imao Vatikanu kao kaustosa, a kasnije kao rektora Vatikanske knjižnice, Stjepana Gradića, jednog od najučenijih svojih sinova, člana tada najistaknutijih literalno - znanstvenih krugova Vatikana, Rima, Padove - velikog povjesničara svjetskog ranga, filozofa i pjesnika, a istodobno i znanstvenika iz područja astronomije, fizike, navigacije i drugih znanosti, ali nadasve velikog i nadarenog diplomata s mnogim utjecajnim vezama u čitavom svijetu. Stjepan Gradić svestrano se angažirao u čitavoj europi za prikupljanje pomoći nastradalom rodnom gradu. Između ostalih pothvata kojima je trajno zadužio rodni Dubrovnik, njegova je zasluga da su posredstvom pape u Dubrovnik došli odmah najpoznatiji arhitekti Italije, da pomognu svijetima i projektima u obnovi porušenog grada.

Stjepan Gradić je želio da katedrala bude izgrađena prema uzorima tadašnje crkvene arhitekture, odnosno prema uzorima baroknog stila, pa je za projekt angažiran glasoviti talijanski arhitekt iz Urbina, Andrea Buffalini prema čijem je pojektu talijanski ahitekt Paolo Andreotti počeo graditi katedralu 1673. godine. Gradila se nekoliko desetljeća uz pomoć mnogih majstora, a završne radove izveo je domaći majstor Ilija Katičić 1713. godine. Ova monumentalnija dubrovačka crkva, u neposrednoj blizini Kneževa dvora i Biskupske palače ubraja se među najljepše barokne crkve Dalmacije. Njezina zelenoplava kupola visoko dominira nad starim krovovima dubrovačkim, i zajedno s bedemima prvi je vizualni simbol Durovnika s bilo kojeg prilaza gradu.

Pokraj katedrale, sa zapadne strane, nalazila se odvojena krstionica baptisterij iz 14. st., od crvenog i bijelog kamena, ostatak pratećeg dijela stare katedrale, odolio potresu, ali ne i rušilačkoj svemoći austrijskog generala, predstavnika okupacijskih vlasti sredinom 19. st. On je ovaj lijepi stari spomenik naredio srušiti kako bi proširio vidik pred svojim prozorima.

Katedrala je ukrašena baroknim oltarima i brojnim vrijednim umjetničkim slikama, među kojima ima najviše talijanskih, ali ima i domaćih i flamanskih majstora. Posebno se ističe umjetničkom vrijednošću veliki poliptih Uznesenja Marijino (16. st.) iznad glavnog oltara, djelo velikog mletačkog slikara Tiziana i njegove radionice, zatim prekrasna Madonna della Seggiola (16. st.) koja se pripisuje Raffaellu i njegovoj školi, pa Bijeg u Egipat talijanskog slikara Savolda, te sv. Katarina, venecijanskog slikara Palme Starijeg, poznata slika Glava Krista talijanskog slikara Pordenonea.

Od domaćih majstora Benku Stayu pripisuje se pala Navještenje (17. st.), a Petar Mattei - Matejević autor je slike Sv. Bernardo pred Bogorodicom (17.-18. st.) Durovačka katedrala imala je prije potresa 1667. g. jednu od najbogatijih crkvenih riznica u Europi. U potresu je velik dio relikvija i dragocjenih predmeta riznice je zauvjek propalo a ono što se iz ruševina spasilo danas se čuva u Riznici katedrale s posebnom brigom i osiguranjem , što je uvedeno još pod vlašću Republike. Riznica se od davnina zaključavala sa tri ključa, od kojih je jedan čuvao nadbiskup, jedan rektor Katedrale, a jedan tajnik Republike. Riznica se mogla otvoriti samo sa sva tri ključa zajedno. Danas treći ključ čuva zavod za zaštitu spomenika kulture Dubrovnika.

U riznici se čuvaju relikvijari i crkveno posuđe izvanredne umjetničke vrijednosti, najvećim djelom rad domačih majstora. Dubrovnik je bio poznat kao jedan od vodećih gradova u Europi po izvanredno razvijenom zlatarskom obrtu, s mnogo majstorskih radionica, u kojima su se izrađivali ukrasi, zlatarski predmeti i nakit minucioznom, rafiniranom tehnikom izrade, razvijenom do vrhunskih umjetničkih ostvarenja. Svi Europski dvorovi nastojali su dobiti zlatarske ukrasne predmete i nakit iz glasovitih dubrovačkih radonica. U Riznici katedrale danas su najvrijednije relikvije patrona grada - ruka i glava sv. Vlaha, izrađene vrhunskim majstorskim umijećem u bizantskom stilu, od srebra i zlata, ukrašene dragim kamenjem i emajlijom, s izvanrednim filigranskim detaljima, rad dubrovačkih majstora 11. - 12. st. Krasan je srebrni križ dubrovačkog zlatara Jeronima Matova iz 16. st., kao i mnogih drugih predmeta i relikvija drugih svetaca.

Jači potres 1979. g. ponovno je oštetio katedralu, napukli su zidovi, kupola, pročelje. Popravak katedrale trajao je nekoliko godina i zahtjevao utvrđivanje samih temelja. Prilikom iskopavanja, u dubini od nekoliko metara arheolozi su došli do vrijednog, senzacionalnog otkrića. Pronašli su temelje i zidove još jedne, treće, dotad nepoznate crkve, trobodne bazilike sa tri apside. A što je iznad svega iznenađujuće, to je veličina te prve, najdoljne crkve, koja obuhvaća više od 30 m dužine i 15 m širine. Arheolozi datiraju ovu baziliku u vrijeme oko 7. - 8. st., možda i ranije. Na tim starim zidinama pronađene su i lijepe freske iz 9. stoljeća. Izvršena je kondenzacija ovih dragocjenih nalaza i ostavljen pristup posjetiteljima.

Ti najnoviji arheološki nalazi imaju posebno značenje za određivanje vremena postanka Dubrovnika, jer ako je na tom prostoru već u 7. st. bila izgrađena takva bazilika, onda se predpostavlja da je moralo postojati i veće naselje čiji su žitelji mogli izgraditi takvu baziliku. Neko malo ribarsko naselje niti bi imalo potrebe, a niti bi moglo takvu crkvu izgraditi. Sve ovo zajedno, povijesno vrijeme postanka Dubrovnik pomiče za nekoliko stoljeća prije. Stručnjacima ostaje da to dalje istraže i potvrde.
 
Turistička zajednica:

Dubrovnik

Adresa

  • Brsalje 5
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
Turističko informativni centar (TIC):

Dubrovnik

Adresa

  • Brsalje 5
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
Turističko informativni centar (TIC):

Dubrovnik

Adresa

  • Obala Pape Ivana Pavla II 1
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
Turističko informativni centar (TIC):

Dubrovnik

Adresa

  • Šetalište kralja Zvonimira 25
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
Turističko informativni centar (TIC):

Dubrovnik

Adresa

  • Zaton veliki 2
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
Turističko informativni centar (TIC):

Dubrovnik

Adresa

  • Autobusna stanica Orašac
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
Turističko informativni centar (TIC):

Dubrovnik

Adresa

  • Obala I. Kuljevana 12
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies