www.croatia.hr
Mediteran kakav je nekad bio

Dubrovnik

Najprepoznatljivija odrednica koja definira fizionomiju povijesnoga grada Dubrovnika i daje mu onaj karakteristični, u cijelom svijetu znamenit izg1ed jesu njegove netaknute gradske zidine, koje u neprekinutom tijeku dugom 1940 metara obuhvaćaju grad. Ta kompleksna tvorevina, jedan od najljepših i najčvršćih tvrđavnih sustava na Mediteranu, sastavljena je od niza utvrda, bastiona, kazamata, kula i odvojenih tvrđava. Gradila se sustavno u teškim vremenima neprestanih opasnosti za sigurnost Grada i Republike i očuvala se do današnjih dana u funkcionalnom stanju ne samo zahvaljujući znanju vještih graditelja, maru i brizi Dubrovčana koji su je trajno održavali i prema potrebama dograđivali nego i sjajnoj vještini svjetski glasovite dubrovačke diplomacije koja je nebrojeno puta znala preduhitriti i otkloniti opasne namjere neprijatelja i takmaca Dubrovačke Republike. Grad Dubrovnik potpuno je opasan zidinama i utvrdama, uključujući i Staru gradsku luku. Povijest dubrovačkih fortifikacija zadire duboko u rani srednji vijek. Nesumnjivo je da je rano gradsko naselje na otočiću Lausu bilo ograđeno obrambenim zidom.

Činjenica da je ovaj grad u IX. stoljeću mogao izdržati petnaestomjesečnu opsadu Saracena govori o tome da je bio dobro utvrđen. Grad se širio najprije prema nenaseljenom istočnom dijelu otoka. Tako i današnji naziv Pustijerna za jugoistočni dio grada uz tvrđavu sv. Ivana dolazi od latinskog izraza "post terra", što bi u slobodnom prijevodu značilo predgrađe. Obrambeni je zid u IX. i X. stoljeću obuhvatio i ovaj istočni dio grada. Kada je u XI. stoljeću nasut uski morski tjesnac na prostoru današnje Place, grad se spojio s naseljem koje je već postojalo na kopnu i ubrzo je došlo do izgradnje jedinstvenoga obrambenog zida oko prostora koji odgovara i današnjem rasponu stare gradske jezgre. U XIII. stoljeću cijeli je grad opasan obrambenim zidom, osim prostora Dominikanskog samostana, koji je ušao pod okrilje gradskog obrambenog zida tek u XIV. stoljeću. Taj zid bio je u prosjeku debeo oko 1,5 metar, građen od kamena i vapna. Zbog pojačanja zidne plohe i bolje obrane, u XIV. stoljeću izgrađeno je 15 Četverokutnih kula. Do velikih radova na obrambenom zidu došlo je potkraj XIV. stoljeća, u vrijeme konačnog oslobođenja od mletačke prevlasti. Najveći poticaj daljnjoj rekonstrukciji i hitnoj obnovi dubrovačkih utvrda dala je iznenadna opasnost od napadaja turske vojne sile nakon zauzimanja Carigrada 1453. godine, uz latentnu istodobnu opasnost od Mletaka. Zahvaljujući golemim naporima dubrovačkih građana i vlastele, kao i umijeću brojnih hitno dovedenih iskusnih graditelja utvrda, veći dio ojačanja utvrda, osobito prema kopnenoj strani, kao i izgradnja tvrđava i polukružnih bastiona na predziđu, dovršeno je u nepune tri godine. Sustav se još dograđivao i modernizirao tijekom XVI. stoljeća, pa i kasnije. Današnji opseg zidina potječe jos iz XIV. stoljeća, dok je definitivan izgled ovaj sustav poprimio u vremenu koje, ne bez razloga, nazivamo zlatnim dobom Dubrovnika, tj. od pada Carigrada 1453. godine pa do katastrofalnog potresa i razaranja Dubrovnika 1667. godine. Glavni zid je prema kopnenoj strani širok izmedu 4 i 6 metara, dok je prema moru nešto uži - 1,5 do 3 metra. Njegova visina na pojedinim mjestima doseže i do 25 metara. Zid je s kopnene strane zaštićen i dodatnim nižim kosim podziđem, kako je nalagala obrana od tadašnjeg topništva. Nepravilna pačetvorina, što je čini zidinama opasan Dubrovnik, na četiri je svoje istaknute točke zaštićena posebno jakim utvrdama. Na sjeveru to je jaka okrugla kula Minčeta, na istoku Gradsku luku brani izdvojena tvrđava Revelin, a na jugoistočnoj strani veliki kompleks tvrđave svetog Ivana. Na zapadu ulaz u grad brani jaka i lijepo oblikovana utvrda Bokar. Zapadnu stranu grada od opasnosti s mora i s kopna brani i moćna samostalna tvrđava Lovrijenac. Uz ove najjače i najistaknutije fortifikacije, gradski zid štite jos dvije okrugle kule, 12 četverokutnih kula, 5 bastiona i dvije ugaone utvrde, dok je dograđeno predziđe flankirano jednim većim i 9 manjih polukružnih bastiona. Uzduž kopnenog dijela gradskih fortifikacija bio je kao dodatna zaštita iskopan i dubok jarak. Cijeli sustav utvrda bio je opremljen većim brojem topničkih oružja. Topovi su se mahom izrađivali u domaćim radionicama, po kojima je Dubrovnik bio poznat u ovom dijelu svijeta. Najistaknutiji dubrovački projektant i ljevac topova u XVI. stoljeću bio je Ivan Rabljanin. U vrijeme pune pripravnosti za obranu Dubrovnik je sa zidina branilo više od 120 topovskih cijevi. Komunikaciju s vanjskim svijetom Grad je održavao kroz dvoja dobro utvrđena gradska vrata, smještena u smjeru zapad-istok. Sa zapada se u grad ulazilo kroz kompleksno utvrđena i višestruko zaštićena Vrata od Pila, dok su istočna Vrata od Ploča zaštićena još i izdvojenom tvrđavom Revelin. Oba su ulaza i grad konstruirana tako da komunikacija s gradom nije izravna, nego je onaj koji je ulazio morao proći kroz više vrata i kroz zavojite prolaze, što svjedoči o sigurnosnim mjerama krajnjeg opreza pred mogućnošću iznenadnog prodora ili ulaska nepoćudnih posjetitelja. U područje Gradske luke, jedan od najznačajnijih prostora toga trgovačko pomorskoga grada, ulazilo se kroz dvoja vrata: Vrata od Ponte (luke) i Vrata ribarnice.

Gradska luka bila je od udara valova i od iznenadnog napadaja s mora zaštićena lukobranom zvanim Kaše. Cijeli raster dubrovačkih ulica, kao i niz proširenja, bio je podređen brzoj i svrhovitoj komunikaciji s utvrdama gradskog zida. U današnje vrijeme šetnja dubrovačkim gradskim zidinama jedna je od istinskih turističkih atrakcija. Prilikom takva obilaska može se najbolje razumjeti tkivo starog Dubrovnika, jer se s različitih mjesta otvaraju uvijek nove vizure toga grada. Pogotovu s onih viših njegovih ulica, trgova kopnenih dijelova otkriva se cijeli niz slikovitih detalja, ali i doživljaj grada i rasporeda cjeline i širina, koje je nemoguće sagledati prilikom šetnje gradskim ulicama. Uz nezaboravne vizure grada, ovakva šetnja otkrit će veličanstven prizor morske pučine pred Dubrovnlkom i pogled na bližu gradsku okolicu.
 
Turistička zajednica:

Dubrovnik

Adresa

  • Brsalje 5
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
Turističko informativni centar (TIC):

Dubrovnik - Gruž

Adresa

  • Obala Pape Ivana Pavla II 1
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
Turističko informativni centar (TIC):

Dubrovnik - Lapad

Adresa

  • Kralja Tomislava 7
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
Turističko informativni centar (TIC):

Dubrovnik - Lopud

Adresa

  • Obala I. Kuljevana 12
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
Turističko informativni centar (TIC):

Dubrovnik - Orašac

Adresa

  • Autobusna stanica Orašac
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
Turističko informativni centar (TIC):

Dubrovnik - Pile

Adresa

  • Brsalje 5
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
Turističko informativni centar (TIC):

Dubrovnik - Zaton

Adresa

  • Zaton veliki 2
  • 20000 Dubrovnik

Kontakt

 
 
 

Izjava o kolačićima (Cookie policy)

Kako bismo vam pružili najbolje iskustvo naše stranice, te kako bi stranica radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija (cookies - kolačići). Korištenjem stranice croatia.hr pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne.

Što je kolačić?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići omogućuju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke i postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik, e-mail adresa ili lozinka. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internet preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici.


Isto tako nama omogućuju da mjerimo posjećenost i izvore prometa na našim web stranicama, te sukladno tome možemo poboljšati performanse na našim stranicama.

Sve informacije koje kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su, a omogućuju nam praćenje učinkovitosti stranice i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite - web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Onemogućavanje kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Više o kolačićima možete naći ovdje:

HTTP cookie
Cookies