|
|
Zadar je grad antičkih korijena s najvećim istraženim rimskim forumom na istočnoj strani Jadrana i prekrasnim romaničkim crkvama katedralom sv. Stošije, sv. Krševanom te glasovitim sv. Donatom.
Za aperitiv ispijte čašicu glasovitog maraschina, desertnog likera od autohtone višnje maraške. Zatim slijedi paški sir, najcjenjeniji hrvatski sir dobiven od sitnih ovaca koje po otoku Pagu pasu mirisno mediteransko bilje.
Grad-spomenik ili grad-muzej pod UNESCO-vim je patronatom. Počevši od 1940 m dugog neprekinutog niza zidina s bastionioma, Straduna, Orlandovog stupa, gotičko renesansnih palača Sponza i slavnog Kneževog dvora...
Ovdje kušajte stonske kamenice i dagnje smatrane jednima od najukusnijih i najboljih školjki Jadrana. Od mesnih jela, osim janjetine i teletine pod pekom kao i morskih delicija, u ovoj regiji posebno gastro-poglavlje čini brodet od jegulja i žaba iz neretvanske doline.
Znate li da je izumitelj padobrana Faust Vrančić bio Šibenčanin? Poseban po svojim utvrdama i kulama poput Sv. Mihovila, Sv. Nikole, Sv. Ivana I Šubićevca, Šibenik je najpoznatiji po katedrali sv. Jakova iz 15.st.
Počnite sa zalogajem sira iz mišine i drniškog pršuta zalijevanim čašom crnog vina primoštenskog Babića. Za glavno jelo, osim bogatog ribljeg menua koji seže od male srdele do odreska svježe tune na gradelama, ovdje ne propustite kušati tzv. skradinske kumbasice i glasoviti soparnjak.
Kvarner je prostor mitskih Apsirtskih otoka i nezaboravnih rivijera: opatijske, crikveničke, vinodolske i riječke.
Ključne eno/gastro riječi Kvarnera: vrbnička žlahtina, trojšćina, kvarnerski škamp, janjetina, šurlice, maruni, rapska torta.
Znate li da je jedinstvena jezgra Splita koja se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine izrasla na temeljima ladanjske vile cara Dioklecijana iz 305.g.?
U Splitu kušajte slavnu dalmatinsku pašticadu, mesno jelo za čije su spravljanje potrebna čak dva dana. Stremite li nešto jednostavnijim okusima, tu su mirisne viška, forska i komiška pogača koje idu izvrsno uz čašu vina vugava i Plančić sa otoka Hvara.
Istru zovu Terra Magica. Istinski je to kulturni arboretum čija se baština gajila od Histra, Kelta, Rimljana preko Bizanta, Slavena i Mletaka pa sve do Austrougarskoga carstva!
U istarskoj oštariji krenite redom: od aperitiva biske, rude i medice pa zatim sira i pršuta uz pratnju istarske supe, u proljeće fritaje sa šparogama, sve do glavnog menua koji možete birati: morski ili kontinentalni.
Najveći urbani centar Slavonije je grad Osijek kojim dominira glasovita Tvrđa slično kao što Slavonskim Brodom dominira najveća europska barokna tvrđava iz 18.st.
Trpeza Slavonije miriše prije svega na slasnu šunku, kulen i kulenovu seku dok se u tipičnom slavonskom loncu krčka grah čobanac i fiš paprikaš uz nezaobilaznu čašicu rakije od šljive.
Kaljena na austrougarskoj tradiciji, zagrebačka gastronomska ponuda njeguje tzv. purgersku kuhinju s jelima poput grenadir marša, tjestenine s lukom i sirom ili primjerice kajzeršmarn-deserta najbližem palačinkama.
Stasao na temeljima dva srednjovjekovna burga propupala na susjednim brežuljcima Gradecu i biskupskom Kaptolu, s dokumentiranom poviješću još od 1094., Zagreb je oduvijek bio prava hrvatska kulturna metropola.
Osim što se ponosi kao mjesto rođenja jednog od najvećih svjetskih izumiteljskih genija Nikole Tesle, čiji se muzej nalazi u njegovom rodnom Smiljanu, Lika ima također i veliko marijansko svetište u Krasnom.
Najveću gastro slavu ove regije pronosi lički krumpir zaštićenog geografskog porijekla. Ako želite iskusiti pravi lički menu, krenite od aperitiva rakije od šljiva i krušaka ili pak likera od borovnice, pa preko sira škripavca i suhih narezaka od divljači pređite na glavno jelo tradicionalne ličke pole uz janjetinu pod pekom.
Krenite redom od kravljeg sira i vrhnja, pa preko tradicionalnog kravljeg sira Podravine tzv.prge zajedno s nareskom samoborske salame i pikantnog umaka samoborske muštarde, nastavite do glavnog jela purice s mlincima.
Središnja Hrvatska je prostor romantičnih srednjovjekovnih utvrda, hodočasničkih svetišta i dvoraca od kojih je najglasovitiji Trakošćan danas pretvoren u muzej.
|